Dostupni linkovi

logo-print

Reakcije u regionu: Bratska ljubav i strah od domino efekta


Premijer Hrvatske Zoran Milanović i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda u Mostaru 10.2.2014.

Premijer Hrvatske Zoran Milanović i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda u Mostaru 10.2.2014.

Nisu se samo političari u BiH utrkivali ko će prije reagovati na bunt građana, smirivati strasti i što bolje iskoristiti cijelu situaciju za ličnu i promociju svojih stranaka. Vrlo brzo priključili su im se političari iz susjedstva.

Po oprobanom receptu, oni u Srbiji apelovali su da se sačuva „stabilnost“ RS, ovi iz Hrvatske dotrčali su u Mostar i za sve optužili EU.

A da ni u Uniji ne znaju šta će potrudio se pokazati visoki predstavnik izjavom da će ni manje ni više zbog socijalnog bunta možda reagovati vojne trupe. O građanima i radnicima opet niko ni riječ.

Bilo je samo pitanje vremena, a nije se moralo dugo čekati, da dežurni dušebrižnici iz susjedstva počnu na leđima socijalnih protesta u Bosni i Herecegovini zbrajati političke poene.

Ne treba biti mnogo pronicljiv pa shvatiti kako im je svaka, pa i najmanja kriza u Bosni i Hercegovini uvijek dobro poslužila da zabetoniraju svoje pozicije, jer upravo ovdje živi dio njihovog glasačkog tijela. Nije isključen ni opravdan strah političara iz Srbije i Hrvatske da se i njihovi radnici uskoro mogu zapitati u kakvim uslovima žive.

Prvi se oglasio prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić, koji je, gdje bi drugo do u Beograd, pozvao rukovodstvo RS da sačuvaju, kako kažu, stabilnost ovog bh. entiteta. No politički umiveni Vučić, nakon debakla sa spašavanjem zatrpanih u smetovima, nije se dao isprvocirati čak ni pred kamerama, pa je suzdržano ocijenio:

„Nijednom rečju nećemo da ugrozimo BiH, nijednu ružnu i lošu reč neću da kažem o BiH.“

Dok je vicepremijer sa govornice Vlade Srbije pozivao na suzdržanost jer je pored sebe imao predsjednika RS Milorada Dodika, inače poznatog po nesuzdržanosti, velikim riječima i zaključcima čak iz Vašingtona djelovao je premijer Srbije Ivica Dačić. Zabrinuto je konstatovao da je mir izgrađen u regionu "krhka tvorevina":

„Nije samo u pitanju socijalna kategorija protesta, imate i određene političke zahteve koji idu ka tome jedan čovek jedan glas, što znači ukidanje entiteta, ukidanje prava naroda u BiH.“

Gdje je Dačić od gladnih radnika koji već danima na protestima širom BiH čuo ovo o ukidanju entiteta još nije jasno, ali je možda svjesno, a možda i ne, ovom rečenicom pokazao jasan stav Srbije prema svemu što se dešava u BiH.

Psiholog iz Banje Luke Srđan Puhalo kaže da u ovoj situaciji i političari iz susjedstva pokušavaju da izvuku neku korist:

„Ja mislim da se oni malo plaše da bi ovakve stvari mogle početi da se dešavaju i u Hrvatskoj i u Srbiji i da je vrlo važno da se Bosna drži pod kontrolom, jer ovo je simbolična poruka, čini mi se, svim ljudima u regionu jer se svi otprilike nalazimo u sličnoj situaciji - i ekonomskoj i političkoj, da je bolje bilo kakav sistem nego da ljudi preuzimaju stvar u svoje ruke", ocjenjuje Puhalo.

Za razliku od srbijanskih političara, premijer Hrvatske Zoran Milanović spremno se uputio ka Mostaru. Zamjeraju mu na socijalnim mrežama što nije, recimo, došao u Tuzlu, a on objašnjava da je stigao da smiri strasti:

„Ovakve situacije su vrijeme za potpaljivanje niskih strasti. Ja sam došao smiriti strasti, ne govoriti u unutarnjim političkim pitanjima BiH“, kazao je premijer Hrvatske.

Kao da to ovdje niko ne zna, Milanović kaže da je EU nezainteresovana za ono što se zbiva u BiH.

Analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal vjeruje da su i srpski i hrvatski zvaničnici ostali u okvirima ozbiljnih i pristojnih odnosa prema BiH:

„Tu bih posebno istakao izjavu gospodina Milanovića, koja je možda više bila usmjerena prema EU i Briselu i u kojoj je on rekao da je BiH neophodna jasna, konkretna i hitna evropska perspektiva. Ta poruka de fakto pojačava urgentnost nekih malo drugačijih ideja EU, koja je očigledno u nedostatku ideja šta da radi sa BiH u ovom trenutku“, smatra Latal.

A da Evropska unija zaista ne zna šta će sa BiH potrudio se pokazati i visoki predstavnik Valentin Inzko. More reakcija zasjenila je njegova o mogućnosti angažovanja vojnih trupa EU ukoliko situacija u BiH eskalira. Ovako nepromišljena izjava naravno je izazvala nemir, a visokog predstavnika je kasnije u medijima “vadio” njegov glasnogovornik Eldar Subašić:

„On je tom prilikom istakao da EUFOR ima mirovnu misiju u BiH, da nije njihova uloga da djeluju u slučaju socijalnih nemira. Naglasio je da EUFOR ima stabilizirajuću i mirovnu ulogu“, pojasnio je Subašić.

Iz Brisela stižu poruke slične onima koje godinama slušamo. Tako je visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton (Catherine Aston) pozvala lidere u BiH da pokažu vođstvo i počnu da rješavaju ekonomske, ali i političke probleme u zemlji. Kako će u ovom trenutku to uraditi oni koji 20 godina nisu bili sposobni da riješe ni najmanjei problem, Eštonova vjerovatno nema odgovor.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG