Dostupni linkovi

logo-print

Reakcije u BiH: Sa i bez Rezolucije istina o genocidu u Srebrenici ostaje


Memorijalni centar Potočari

Memorijalni centar Potočari

Kako god da su glasali ambasadori u Vijeću sigurnosti UN njihova odluka ne bi mnogo promijenila stanje u zemlji u smislu negiranja genocida. Bez obzira što nisu prihvatili Rezoluciju, ne mogu izbjeći ono oko čega nema rasprave - sudskih činjenica, prve su reakcije analitičara i eksperata u BiH.

Mada je namjera Rezolucije o Srebrenici kako su to predstavili njeni predlagači da se genocid osudi, ali i prizna odgovornost svijeta za nečinjenje i spriječe budući genocidi, to se nije dogodilo. Pouka iz koje se mora učiti, prerasla je tako u politikanstvo koje ne čini dobro BiH, kaže politički analitičar Vlastimir Mijović. Nijedna rezolucija UN nije provedena pa ni ova ništa ne bi promijenila.

„Od bilo kakve rezolucije, čak ni one koju bismo mi napisali, ovdje u Sarajevu ne bismo imali koristi. Ovo je u stvari jedna stalna diplomatska borba političkih parazita koji rade u tim strikturama i koji se naganjaju oko rečenica i izraza, zaboravljajući da iza toga ne stoji brojka 8.372 nego toliko mrtvih ljudi“, ocjenjuje Mijović.

Rezultat glasanja o Rezoluciji bio je 10 glasova za, četiri suzdržana i jedan protiv – Ruski, zbog kojeg, imajući u vidu da se radi o stalnoj članici, Nacrt rezolucije nije usvojen.

Profesor međunarodnog prava Zarije Seizović kaže kako mu je, kao čovjeku, žao što Rezulucija koja planetarno osuđuje takav zločin nije usvojena, ali ništa ne može promijeniti pravne činjenice.

„I sa i bez ovog priznanja, situacija u BiH i regionu bila bi ista. S jedne strane imali bismo negiranje pravosnažnih sudskih presuda i prirode izvršenog zločina, a s druge strane neuspješni pokušaji da do tog priznanja dođe. Čini se da je sporan bio termin genocid koji je presuđen presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju na principu individualne odgovornosti, dok je Međunarodni sud pravde utvrdio da je Srbija odgovorna za nesprječavanje genocida koji je izvršen u BiH", komentariše Seizović.

Tako, navodi Seizović u svijetu prava, istine i pravde nije ni bilo ničega da se prihvati, dok se u svijetu politike ne priznaju pravosnažne sudske presude.

Zarije Seizović

Zarije Seizović

„Iako bi dva naroda bila puno bliže iskrenom dijalogu da je ova rezolucija usvojena čak ni tada, a pogotovo sada kada nije usvojena, ništa se suštinski nije promijenilo. Ne postoji kritična masa svijesti i odgovornosti spram sebe i drugih o onome što je istina, a to je posljedica godinama razvijanog i ustoličavanog kulta kolektivne odgovornosti, a taj koncept je potpuno neprirodan. Presuda pojedincu i osuda režima i masovnih zločina, pa i genocida u Srebrenici, ne može niti stavlja etiketu genocidnog na srpski narod u BiH i Srbiji. Solidarisanje sa zločinom samo zato što je izvršilac pripadnik određene nacije ili vjeroispovjesti je apsurdan i nalazi se s one strane normalnog“, konstatuje Seizović.

Rezolucija je tri puta odgađana, sedam puta mijenjana i na kraju odbijena. Vijeće sigurnosti UN, smatra profesor Esad Bajtal, nije smjelo podlijegati pritiscima.

“Mene lično, kao čovjeka i građana ove zemlje, ta rezolucija ne zanima. Meni su važne činjenice i svima ostalima koji zdravorazumski misle jasno je što se ovdje događalo, priznao to neko ili ne. Istorija će govoriti svojim jezikom, uvijek će biti onih koji će osporavati i oni koji će uveličavati ili umanjivati dimenzije događaja. Ali žalosno je, u civilizacijskom i vrijednosnom smislu te riječi, da Ujedinjene nacije zapravo Vijeće sigurnosti, podliježe lobističkim pritiscima, da imaju nekih dilema čisto formalne prirode, oko nečega što se zove činjenica, koja je utvrđena od stane institucija koju su sami osnovali. To je jedan paradoks koji počinje da se igra sa svijetom. Može li ova planeta na takav način živjeti, može li ona sebi osigurati bilo kakav oblik ljudskog reda, ako će institucije sumnjati u svoje vlastite, u one koju su osnovali, da bi im na osnovu činjenica i istraživanja pokazali da su dva i dva četiri. Zašto se sada u to četiri sumnja?“, navodi Bajtal.

Dok je u UN Rezoluciji rečeno 'ne', Evropski je parlament usaglasio Nacrt rezolucije o kojem će glasati u četvrtak. U njemu se osuđuje genocid, te odbija svako poricanje i relativizacija tog zločina.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG