Dostupni linkovi

logo-print

Vojislav Šešelj, nakon jedanaest i po godina pritvora u Haškom Tribunalu, izlazi na privremenu slobodu i prvi je optuženik za ratne zločine koji je bezuslovno pušten.

Pred Tribunalom mu se sudilo za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj, BiH, ali i za djela počinjena u Vojvodini od 1991. do 1993. godine.

Šešeljevo puštanje na slobodu u BiH je okarakterisano kao poraz Tribunala u Hagu, tim prije što i danas pojam “šešeljevci”, naziv za dobrovoljce koje je upravo on okupljao i koji su činili strašne zločine, izaziva strah.

Vojislav Šešelj, inače rođeni Sarajlija, poslijednji je put došao u Sarajevo krajem rata 1995. godine, i to da obiđe položaje Vojske Republike Srpske na brdima oko glavnog grada BiH. Okružen svojim obezbjeđenjem, prošetao je rubovima Sarajeva, koje su u to vrijeme zvali Srpskim, pričao o tome kako se treba pucati maljutkama i bio sretan, zbog kako je rekao, visokog morala vojnika na položajima.

„Oni su odlučni da dovrše ovu oslobodilačku borbu, da završe ovaj oslobodilački rat potpunom srpskom pobedom. I danas sam, više nego ikada, ubeđen da će celo Sarajevo konačno biti srpsko“, rekao je tada medijima.

"Šešeljevac", pojam koji izaziva strah

Početkom rata u BiH harali su ozloglašeni „Beli orlovi“, poznatiji kao „šešeljevci“. Dobro ih se sjećaju građani prije svega Sarajeva, Bijeljine, Bosanskog Šamca i Brčkog. Evo šta je tada, ali i danas značilo kada se kaže „šešeljevac“:

„Kratko, strah i trepet. Ni danas nije puno bolje, kada se takva riječ spomene u gradu“, kaže Ramiz Ahmetović, predsjednik Udruženja porodica nestalih i ubijenih iz Brčkog.

Oni koji su prije dvadeset godina preživjeli najstrašnjije ratne strahote i torture, smatraju da je nedopustivo da Vojislav Šešelj izađe iz pritvora Haškog tribunala.

„Smatramo da može proizvesti ili doći do neke nestabilnosti u BiH, s obzirom na ono za što se tereti, da li je sada to dokazano ili nije, to će pokazati vrijeme, ali u svakom slučaju mi nismo suglasni i mislimo da to nije dobro što Haški sud radi“, kaže Ahmetović.

Najduži proces koji je vođen u Hagu, kako sada stvari stoje, ostaće bez epiloga, zbog činjenice da je Šešelj teško bolestan, ali i zbog toga što se približava kraj mandata Tribunalu u Hagu.

Obesmišljavanje rada Tribunala

U Bosni i Hercegovini smatraju da je nezavršen proces koji je vođen protiv Šešelja, još jedan pokazatelj sunovrata Tribunala.

Mirsad Tokača

Mirsad Tokača

To je jedan od lakših slučajeva koji se našao pred Tribunalom i mogao je biti završen, ne za 11 godina, već za 11 mjeseci. Dakle, čovjek nije smio da se drži toliko dugo, taj proces se mogao brzo završiti, jer se radi zapravo o ideologu zločina i to je vrlo važno da se zna“, kaže Mirsad Tokača, direktor Istraživačko - dokumentacionog centra u Sarajevu.

Refik Hodžić, koji je bio glasnogovornik Haškog tribunala u vrijeme kada je Vojislav Šešelj na tom sudu štrajkovao glađu, podsjeća da je prilikom odlaska u Hag, najavio da ide tamo kako bi slomio Tribunal.

„Na neki način on je proveo sve svoje vrijeme čineći upravo to, u svakom mogućem smislu i obliku, pokušavajući da na neki način i procedure Tribunala i suđenje izvitoperi do tačke u kojoj ono više neće imati smisla. U nekom smislu je u tome i uspio“, dodaje Hodžić.

Prema njegovom mišljenju, najvažniji momenat suđenja Vojislavu Šešelju bio je onaj kada je Pretresno vijeće, koje je predvodio Alfonso Ori još 2006.godine, skinuto i zamjenjeno Pretresnim vijećem koje vodi sudija Jean-Claude Antonetti, što se desilo nakon Šešeljevog štrajka glađu.

Tu je i neslavna odluka Žalbenog vijeća da se dozvoli da se Šešelj brani sam“, podsjeća Hodžić.

Štrajk glađu, odavanje imena zaštićenih svjedoka, nepoštovanje Tribunala, psovke i uvrede obilježile su proces dug jedanaest i po godina.

Vojislav Šešelj u Hagu

Vojislav Šešelj u Hagu

„Rasturim sve čega se dohvatim. Niko mi ne može ništa. Razaram Haški tribunal u celini. Objavljujem imena zaštićenih svedoka na svom internet site-u. Izazivam vas i da mi sudite i za nepoštovanje suda. Deset procesa se protiv mene vodi i ništa mi ne možete“, rekao je jednom prilikom u sudnici optuženi Šešelj, obraćajući se Sudskom vijeću i Tužilaštvu.

Žrtve bez pravde

Hikmet Karčić, analitičar i istraživač, autor knjige “Apelacijama do istine”, navodi da je puštanje Šešelja na slobodu sol na ranu žrtvama u BiH. Podsjeća da je riječ o najdužem procesu pred Tribunalom u Hagu, tokom kojeg sudije nisu uradile ništa da se to suđenje dovede do kraja.

S pravnog aspekta mi apsolutno nemamo ništa. Pošto nemamo presude, nemamo ni međupresude o njegovom slučaju, mi konkretno, s pravnog aspekta, nemamo puno toga dobiti od ovoga predmeta”, navdi Karčić

On smatra da neka minorna satisfakcija može biti to što se dosta stvari uspjelo saznati kroz suđenje Šešelju i to većinom kroz takozvane insajdere koji su svjedočili protiv njega.

Direktorica Centra za postkonfliktna istraživanja Velma Šarić, prije 11 godina kao novinarka je pratila proces protiv Šešelja u Tribunalu. Kaže da je od samog početka to suđenje ličilo na lakrdiju.

“Ako pogledamo šta se desilo sa presudom Slobodanu Miloševiću, koji nikada nije osuđen, ako se osvrnemo na presudu Momčilu Perišiću, kojem nije dokazana krivnja i koji je oslobođen i sada ovaj slučaj sa Vojislavom Šešeljom, zaista pokazuje da je Haški tribunal negdje izgubio pravi diskurs”, kaže Šarić.

Ona strahuje da ovakvim postupcima osnovna misija suda u Hagu, a to je da donese pravdu žrtvama i omogući proces pomirenja i dijaloga, neće biti ispunjena.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG