Reakcije na izbore za EP: Vladajući platili vlastite greške

Izbore za Europski parlament u Hrvatskoj održane u nedjelju obilježio je vrlo slab odaziv birača i relativna pobjeda oporbenog HDZ-a, koji je dobio 6 od 12 hrvatskih mjesta u Europarlamentu, dok je vladajuća koalicija dobila jedno mjesto manje. Analitičari uzroke ovakvog odnosa snaga nalaze u većoj disciplini HDZ-ovog biračkog tijela, ali i u katastrofalnim pogreškama premijera i predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske Zorana Milanovića.

HDZ s partnerima 6 mjesta, socijaldemokratsko-narodnjačka lista vladajuće koalicije 5 mjesta, jedno mjesto laburistima koji oštrom retorikom privlače razočarane glasače vladajuće lijeve koalicije. Dakle - pola ljevica, pola desnica.

Svega nešto preko 20 posto izišlih birača, što se tumači apatijom građana zbog ekonomske situacije, neuspjehom stranaka - ali i države - da objasne važnost ovih izbora, ali i činjenicom da je najprisutnija tema u medijima vezana uz ove izbore bila ona da će izabrani hrvatski eurozastupnici imati masnih 6.000 eura plaće, što je ljudima dodatno ogadilo i političare i ove izbore. Sa 6.000 glasova više opozicijski HDZ dobio je mjesto više nego vladajuća koalicija.

Za političkog analitičara sa dobrim poznavanjem europskih izbora Hrvoja Špehara to nije iznenađenje.

„Opet se potvrdilo isto pravilo kao i na svim europskim izborima, a to je da u pravilu stranke na vlasti gube na izborima za Europski parlament, dok stranke koje su u opoziciji dobivaju nešto više mandata“, navodi Špehar.

On međutim dodaje da je u aktualnoj teškoj ekonomskoj situaciji 5 od 12 mandata za vladajuću koaliciju lijevog centra sasvim solidan uspjeh.

„S obzirom na goleme probleme i teško gospodarsko stanje u kojem se trenutno nalazimo, i s obzirom na to da se pojedine zemlje Europske unije nalaze u kriznoj situaciji, bilo bi nerealno očekivati da će vladajuća koalicija ostvariti nadmoćnu prednost pred drugim listama. Prema tome, mislim da vladajuća koalicija može biti sasvim zadovoljna i sa pet osvojenih mjesta u Europskom parlamentu“, smatra on.

„HDZ svoj uspjeh treba zahvaliti nizu okolnosti koje su se za tu stranku povoljno stekle,“ kaže za RSE politički analitičar Žarko Puhovski.

„Prvo – općoj depresiji u društvu zbog koje je jako malo ljudi izišlo na ove europske izbore, drugo – činjenici da je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko dobro shvatio i prilagodio glasovitu Lenjinovu tezu da 'organizacija uvijek tuče ideologiju', dakle da činjenica što je mnogo više ljudi sa centra i ljevice vezano uz ideju Europske unije nije toliko važna kao činjenica da je HDZ uspio tog dana iskoristiti znatno veći postotak svog potencijala i treće – tome da je HDZ iskoristio nepojmljive strategijske i taktičke greške predsjednika Vlade i šefa vladajuće koalicije gospodina Milanovića“, ocjenjuje Puhovski.

Profesor Puhovski međutim upozorava da su socijaldemokrati na ovim izborima pobijedili u 4 tradicionalne utvrde desnice – Splitu, Šibeniku, Zadru i Osijeku, tako da priča o njihovom uspjehu ima i drugu, za njih vrlo bolnu stranu.

„To može značiti da HDZ na lokalnim izborima za mjesec dana neće dobiti nijedan od većih gradova u Hrvatskoj, što bi ipak bila loša situacija za njih. To ne bi bila katastrofa, jer Karamarko iza sebe ima ovu pobjedu na europskim izborima, ali sigurno bi to opet oslabilo HDZ.“

Najneprihvatljiviji akter u političkoj areni

Socijaldemokrati žele na lokalnim izborima sljedeći mjesec Istarskom demokratskom saboru preoteti Istru, i kao rezultat tog sukoba šef IDS - a Ivan Jakovčić nije bio na listi vladajuće koalicije, a sa vlastitom listom nije uspio.

„Da sam ja bio na listi zajedno s ostalim kolegama, da smo bili zajedno na listi, naša koalicija bila bi prva i ja bih bio u Europskom parlamentu. Manje je važno da li bih ja bio ili ne, ali sigurno bismo bili prva lista. A ovako se dogodilo nešto što nisam ni ja očekivao, i ovo je velika i ozbiljna poruka Milanoviću kako će dalje voditi zemlju“, kaže Jakovčić.

U situaciji kada su nakon godinu i po vlade premijera Zorana Milanovića svi ekonomsko-socijalni trendovi negativni, premijer i šef socijaldemokrata Milanović bježao je od tih tema kao vrag od tamjana, i umjesto toga bavio se marginalnim fenomenima poput jedine zastupnice pravaša u Saboru Ruže Tomašić i njezinog povremenog govora mržnje. Rezultat - ona je od margine – metodom preferencijalnih glasova - postala najuspješnja osoba na HDZ-ovoj koalicijskoj listi. Toga je svjesna i sama Ruža Tomašić.

„Trebala bih se zahvaliti premijeru Milanoviću jer je on kampanju vodio misleći da je kampanja protiv mene, a zapravo je ta kampanja meni dobro došla. Imala sam jednu besplatnu kampanju.“

A onda je na red došlo inaćenje. Po ocjeni političkog analitičara Davora Gjenera, HDZ-ovi birači su se tako inatili Milanoviću. „Njezin uspjeh ne govori o tome da su HDZ-ovi glasači apriori desni radikali, niti da bi neka desnoradikalna stranka mogla imati neku značajniju ulogu na hrvatskoj političkoj sceni,“ kaže Gjenero za RSE.

„Gospodin Milanović je - nedostatkom bilo kakvog političkog talenta – apostrofirajući značenje potpuno marginalne osobe u hrvatskoj političkoj areni glasačima HDZ-a poslao poruku - tko je njemu najneprihvatljiviji akter u hrvatskoj političkoj areni. Dajući svoj preferencijalni glas Ruži Tomašić, HDZ-ovi glasači su zapravo poslali poruku ne o prihvaćanju Tomašićkinog nacionalizma, nego o tome da je za njih Milanović - dakle kreator njezine pozicije – najneprihvatljiviji politički akter u Hrvatskoj“, zaključuje Gjenero.