Dostupni linkovi

logo-print

Podgorica oštro reagovala na diplomatski skandal Čepurina, Beograd ćuti


Aleksandar Čepurin

Aleksandar Čepurin

Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak je oštro reagovalo na izjavu ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Čepurina koji je priključenje Crne Gore toj vojnoj alijansi nazvao “majmunskom politikom”.

U kratkom ali oštro sročenom saopštenju Ministarstva navodi se kako je ta izjava "apsolutno neprihvatljiva, neodgovorna i suprotna standardima u diplomatskoj i međudržavnoj komunikaciji".

Posebno jer se, kako navode iz Ministarstva "na taj način dovode u pitanje spoljnopolitički prioriteti i vrijednosti kojima teži Crna Gora, kao kandidat za EU i NATO".

Pažnju medija u Crnoj Gori, ali i Srbiji skrenula je skandalozna izjava ruskog ambasadora u Beogradu koji je ocijenio i kako bi bila “ludost i glupost“ da Srbija stremi NATO-u.

Gostujući u Akademiji za diplomatiju i bezbjednost u Beogradu, ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Čepurin poručio je kako bi za Rusiju bilo neprihvatljivo članstvo Srbije u NATO i bila bi to, kako je rekao, crvena linija koja nikako ne odgovara Rusiji.

No, osim što je domaćinu očitao lekciju kako bi stremljenje toj vojnoj alijansi bila “ludost i glupost”, Čepurin se pozabavio i NATO integracijama Crne Gore.

Preterivanja u arogantnom nastupu bivšeg ruskog ambasadora u Srbiji Aleksandra Konjuzina pripisivala su se često njegovim personalnim karakteristikama, nezgodnom temperamentu, međutim, i njegov naslednik, aktuelni ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Čepurin, nastavlja taj stil arogantnog deljenja političkih lekcija i upozorenja zemlji domaćinu.

I Čepurin je crtao nekakve „crvene linije“ Moskve na putu Srbije ka Evropskoj uniji i, eventualno, NATO savezu.

Na predavanju na Akademiji za diplomatiju i bezbednost u Beogradu, Čepurin je, pored ostalog, kazao da devojka ne može da računa na udaju ako mladić shvati da je spremna na sve, pa je to odmah preneo na teren srpskih evroatlantskih integracija, ocenivši da bi bila potpuna glupost da Srbija puzeći moli da uđe u NATO. Rusija nema ništa protiv Srbije u EU, dodao je, mada je posavetovao da to ne treba da označi kraj duge srpsko-ruske tradicije.

A kad je u pitanju Severnoatlantska integracija, rukavica nije bilo. Čepurin je otvoreno rekao da je ulazak Srbije u NATO za Moksvu „crvena linija“. Očekivano, ni ovog puta nikakvih reakcija nema iz političkog vrha Srbije na ovakav gubernatorski stil ponašanja najvišeg diplomatskog predstavnika Rusije u Srbiji.

Erik Gordy, britanski ekspert za jugoistočnu Evropu, kaže koleginici Branki Trivić da u odnosu Rusije i pojedinih političkih struktura u Srbiji već dugo nema jednakosti i ravnopravnosti, o čemu, pored ostalog, svedoči i srpsko-ruski energetski sporazum na štetu Srbije. U svemu tome, naglašava, mnogo manje čudi stav Rusije nego stav srpskih političara koji na to pristaju.

„Rusi su dobili NIS, najveću srpsku energetsku kompaniju, po vrlo niskoj ceni, o čemu srpski političari nisu čak ni konsultovali domaću javnost, tako da ponašanje prethodnog i aktuelnog ruskog ambasadora u Srbiji zapravo samo reflektuje generalnu sliku odnosa između Rusije i Srbije u kojima ruski političari vide Srbiju kao mesto gde mogu slobodno da vrše uticaj, bez bojazni da će nailaziti na mnogo domaćeg otpora. Ono, međutim, što je mnogo teže razumeti nego rusko ponašanje jeste zašto su srpski političari spremni da prihvate takvo ponašanje. To ponašanje srpskih zvaničnika je zapravo teško shvatiti. Naime, iako je od 2000. godine naovamo odnos Evropske unije prema Srbiji opisan uslovljavanjem, odnosno, obavezom Srbije da ispuni ključnih kriterijume, na kraju tog puta Srbija od svega toga ipak vidi veliki dobitak – to je njeno pridruživanje evropskoj porodici, dok na drugoj strani, nije uopšte jasno kakve to prednosti Rusija nudi Srbiji“, ocenjuje Gordy.
Na pitanje može li se zaustaviti put Crne Gore u tu vojnu alijansu odgovorio je:

“U politici, kao i svuda, postoje majmuni. To je kao moda. Najprije to neko radi svjesno, a onda se pojavi mnogo njih koji trče za njim nadajući se banani".

Ovakva izjava, koja je sve samo ne topla diplomatska preporuka Moskve, nije prva takve vrste. Da su NATO stremljenja Crne Gore trn u oku interesima Rusije, prije tri godine skrenuo je pažnju i tadašnji ambasador u Podgorici, Jakob Gerasimov. Bez uvijanja upozorio je kako će Rusija biti prinuđena da razmotri svoje odnose sa Crnom Gorom nakon njenog ulaska u NATO.

Za Radio Slobodna Evropa oštro je reagovao Savo Kentera iz Atlantskog vijeća Crne Gore.

"Oni treba da shvate i da znaju da Crna Gora nije ruska gubernija niti će to ikada biti i mislim da bi zaista trebali da pripaze na svoj rečnik, a posebno kada komentarišu spoljnu politiku jedne nezavisne države kao što je Crna Gora. Ona je svoj put vrlo jasno zacrtala, Crna Gora će postati članica NATO saveza. Rusija u tom smislu apsolutno neće moći da se miješa i utiče na te stvari i ruska čizma u Crnoj Gori neće biti prisutna.“

Ekspert za geopolitiku Blagoje Grahovac, posljednje upozorenje ruskih predstavnika Crnoj Gori u vezi sa njenom spoljnom politikom orijentisanom ka NATO-u, doživljava kao neprimjereno i nepristojno:

“A zašto je ona takva? Ona je izraz jedne veoma ofanzivne geopolitičke priče u koju je Ruska federacija ušla, posebno kada se radi o zemljama na prostoru Balkana. Zbog toga treba ostati miran i strpljiv. Na takvu neprimjerenu konstataciju treba uzvratiti čvrstim stavom.”

Kakav bi bio čvrsti stav, odnosno adekvatan odgovor Crne Gore na izjavu ruskog ambasadora, koja ne samo da izlazi iz sfere diplomatske učtivosti već ima i dimenzije incidenta i grubog miješanja u unutrašnje stvari jedne zemlje, a kojoj su NATO integracije državni prioritet, pitali smo Sava Kenteru?

“Mislim da bi Ministarstvo vanjskih poslova zaista moralo veoma oštro reagovati i staviti jasno do znanja ruskoj ambasadi da takve izjave jednostavno nijesu primjerene i da nikako ne doprinose dobrim odnosima koje imamo i da jednostavno mora uslijediti izvinjenje za jednu takvu izjavu”.

Blagoje Grahovac, pak, zaključuje kako Crna Gora ne bi trebalo da se obazire na stavove Moskve, već da nesmetano nastavi svoj put u NATO članstvo.

"Ako NATO države analiziramo sa civilizacijskog i demokratskog aspekta onda nemam dilemu da možemo zaključiti da je to odabrano društvo država. Zbog toga ne treba biti previše pametan i odlučiti gdje ići. Mi na Balkanu treba da idemo tamo gdje geografski i civilizacijski pripadamo, a to su Evropska unija i NATO.”

Pokušali smo od ruske ambasade u Crnoj Gori da dobijemo komentar izjave ambasadora Čepurina i da li su saglasni sa ocjenama koje je on iznio, ali ga do ovog trenutka nijesmo dobili.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG