Dostupni linkovi

logo-print

Reakcije na dogovor šestorke: Slabljenje BiH i brisanje građanskog


Ilustracija, foto: radiosarajevo.ba

Ilustracija, foto: radiosarajevo.ba

Dogovor šest političkih stranaka postignut u utorak u Mostaru ostavio je gorčinu kod bh. javnosti i jednog dijela tamošnjih stranaka. Nova parlamentarna šestorka je, ponovimo, dala „zeleno svjetlo“ nastanku trećeg entiteta, stavila nacionalno ispred građanskog i, čini se, za sva vremena onemogućila postojanje političkih partija koje se zalažu za jednakopravnost svih naroda i građana u toj zemlji.

Nova politička šestorka u Mostaru je i konačno na papir stavila sve ono što je u suprotnosti sa interesima Bosne i Hercegovine. Pod okriljem presude Sejdić- Finci, lideri šest političkih stranaka „na mala vrata“ uvode izbor, kako navode, legitimnih predstavnika u oba doma državnog parlamenta.

Drugim riječima, pripadnici jednog neće moći birati pripadnike drugog naroda. Za mnoge to je uvod u treći entitet. Među njima je i Sulejman Tihić, predsjednik SDA. On najavljuje radikalne mjere kako sporazum od utorka ne bi zaživio:

„Mi ćemo spriječiti provođenje ovoga sporazuma svim demokratskim sredstvima, isto kao što smi spriječili sprovođenje sporazuma u Karađorđevu, sprovođenje sporazuma Mate Boban - Karadžić, sprovođenje sporazuma Fikret Abdić – Milošević. Mi imamo mehanizme i u Zastupničkom domu kao i u Domu naroda“, kaže Tihić.

SDA od prije nekoliko mjeseci nije dio parlamentarne većine. Sve to zaslugom Zlatka Lagumdžije, predsjednika SDP-a, koji je sa Draganom Čovićem, prvim čovjekom HDZ-a BiH, dogovorio sve ono čemu se stranka na čijem je čelu godinama protivila.

„Prirodno je da Hrvati koji su izabrani u Unsko-sanskom kantonu nose manji broj glasova Hrvata nego Hrvati u zapadnoj Hercegovini, jer jednostavno u zapadnoj Hercegovini ima mnogo više Hrvata. Isto tako da Bošnjaci iz Sarajeva nose mnogo veći broj glasova kod izbora za Dom naroda nego, recimo, Bošnjaci iz Posavine, ili čak iz Goražda“, izjavio je Lagumdžija prije nekoliko mjeseci.

Upravo zbog ovakvog stava, SDP je napustio Željko Komšić, drugi čovjek u stranci, kojeg je ta politička partija dva puta kandidovala da bude član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda:

„Ja sam dao ostavku na mjesto potpredsjednika iz osjećaja neke odgovornosti prema tih 300-tinjak hiljada ljudi koji su glasali što za SDP što za mene, jer niosam mogao da odgovorim tim ljudima na pitanja koja su mi postavljali – jer su oni išli sa pitanjima:’Šta je ovo? Vi ste u kampanji pričali jedno, sada radite drugo?’ Ja jednostavno nisam mogao da pristanem na to da budem dio priče - i da dignem ruku za to i da branim to - u kojoj se jedan ogroman broj ljudi koji se dominantno osjećaju Bosancima i Hercegovcima, koji nisu prevashodno Srbi, Hrvati, Bošnjaci ili nacionalne manjine, jednim potezom mog SDP-a izostavljaju iz tog ustava. Nema ih nigdje“, kaže Komšić.

Etnička federalizacija države

No, nisu samo bivši SDP-ovci nezadovoljni kursom kojim ide država Bosna i Hercegovina, čiji politički lideri joj nadležnosti prenose na entitete.

„To su koraci unazad. Ja mislim da svi oni koji imaju imalo političke odgovornosti ne bi trebali dati podršku takvim sporazumima koji idu u pravcu takvih promjena“, navodi Krešimir Zubak, predsjednik Glavnog odbora stranke HSS-NHI.

Brčko

Brčko

Godinama međunarodna zajednica nastoji državi Bosni i Hercegovini vratiti nadležnosti koje joj pripadaju, a onda jednim potezom stranačkih šefova sve padne u vodu.

Postoji mogućnost da će posljedice imati i u Brčko Distriktu, gradu koji ne pripada nijednom entitetu i koji je donedavno bio pod ingerencijom stranaca. Upravo taj grad je sinonim po kom principu bi trebala funkcionisati cijela država.

No, političke peripetije u proteklih nekoliko mjeseci osjete, kaže Ivan Krndelj, predsjednik HSS-a Brčko Distrikta i potpredsjednik tamošnje skupštine.

„Sve ono što se dogovara i moguće da se provede na razini BiH i u entitetima - osjećamo mi već i sada određene pritiske, prije svega na financijsku stabilnost Distrikta“, upozorava Krndelj.

I bosanskohercegovački analitičari navode da ništa dobrog neće donijeti nova vladajuća šestorka u Bosni i Hercegovini.

Prema riječima fra Mile Babića, profesora na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, sve dotle dok političari podstiču izbor da „svako glasa za svoga“, Bosna i Hercegovinu neće jačati već slabiti.

„Svesti na to da je nacionalno važnije od građanskoga, od ljudskoga, to je protiv biti i principa demokracije, a to su sloboda i jednakost“, smatra fra Mile Babić.

Kako sada stvari stoje, Bosna i Hercegovina je sve dalje od evropskog društva, a sve bliže mehaničkom zbroju etničkih političkih begovata, ocjenjuje Slavo Kukić, profesor na mostarskom Sveučilištu. To, kako navodi, sa evropskim stečevinama nema nikave veze, zbog čega se nameće pitanje kakve posljedice su moguće u Bosni i Hercegovini nakon dogovora šestorke u Mostaru.

„To je definitivno etnička federalizacija BiH s jedne strane. S druge strane, to je definitivno izbacivanje iz igre u političkoj utakmici građanskih političkih opcija, jer one više nemaju šta tražiti u dijelu parlamenta u kojem se odlučuje u ime konstituenata bh. države, a to drugim riječima znači da se i građanske političke partije ubuduće faktički moraju opredijeliti koji će etnicitet predstavljati“, zaključuje Kukić.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG