Dostupni linkovi

logo-print

Reakcije: Hitni postupak za sukob interesa nije rješenje


Ilustracija

Ilustracija

Izmjene Zakona o sukobu interesa predmet su rasprave, ali i oštrih kritika predstavnika međunarodne zajednice ovih dana u BiH. Suština je da se ovim izmjenama predviđa formiranje komisiju za ocjenu ima li sukoba interesa, koju će većinom činiti parlamentarci i procjenjivati ima li sukoba interesa kod njihovih stranačkih i parlamentarnih kolega. Mnogi smatraju da to unazađuje ovu oblast, a u suprotnosti je i sa evropskim standardima.

Hitno usvajanje izmjena Zakona o sukobu interesa, koje je predložilo Vijeće ministara BiH, uprkos kritikama međunarodne zajednice i nevladinog sektora podržala je većina parlamentaraca, iako su pojedini delegati upozorili da nema elemenata da se ove izmjene usvajaju po hitnom postupku.

Halid Genjac

Halid Genjac

„Hitna procedura je opravdana samo ako postoje visoki razlozi hitnosti i ako je zakon jednostavan u toj mjeri da se može razmotriti u prvom čitanju. Ovaj zakon nikakvih razloga nema za hitnost jer ove norme postoje već od 2012. godine kada je zakon usvojen. Također, ne postoji ne postoje ni uslovi jednostavnosti zakona jer se radi o prijedlogu zakona koji u potpunosti mijenja koncept instituta sukoba interesa. Naime, uspostavlja se nezavisna komisija, tzv. komisija za odlučivanje o sukobu interesa, dvotrećinski sastavljena od politički imenovanih lica, dakle predstavnika političkih stranaka, i kao takva komisija sa takvim sastavom sigurno će biti poptpuno podređena i podložna političkim ucjenama i pritiscima. Druga stvar, nikakav institut žalbe na odluke komisije nije predviđen, što je nedopustivo“, kazao je delegat Halid Genjac iz Kluba Bošnjaka.

Mladen Ivanić iz Kluba srpskog naroda takođe smatra da hitni postupak nije rješenje.

„Nema nijedan razlog da se donosi po hitnom postupku, ima vremena - osim možda straha ovih koji su se dogovorili da ga donesu. Tu prije svega mislim na SNSD i SDP, koji su to zajedno usaglašavali. Ja mislim zaista da treba da postoji neko tijelo koje će odlučivati o sukobu interesa, a da ga ne čine sami poslanici. Pogotovo što znam da će vlast uvijek postavljati svoje, a vlast je ta koja ulazi u sukob interesa više nego iko drugi - i time se gubi nezavisnost“, ocjenjuje Ivanić.

Udaljavanje od EU

Izvršni direktor Transparency Internationala u BiH Srđan Blagovčanin kaže da je procedura same pripreme izmjena ovog zakona nedopustiva.

„Nije bilo javne rasprave. Čak ni Centralna izborna komisija, koja je tijelo koje trenutno primjenjuje Zakon o sukobu interesa, nije bila konsultovana, a da ne govorim o javnim konsultacijama sa stručnom javnošću, sa nevladinim organizacijama. Dakle, to je poptuno izbjegnuto i zakon je upućen u hitnu proceduru.“
Srđan Blagovčanin

Srđan Blagovčanin


On takođe upozorava i da su i sankcije predviđene ovim izmjenama problematične:

„Ukoliko utvrdite da je neko u sukobu interesa i ostavite mu na volju da izađe iz sukoba interesa u roku od 30 dana, do sankcija neće ni doći. Ili, kao što zakon predlaže, u svakoj fazi postupka postupak može biti obustavljen ukoliko se otkloni sukob interesa. To znači da vi možete ostvariti praktično ogromnu dobit i ukoliko istupite iz sukoba interesa neće imati nikakvih posljedica. I šta znači sankcija od 30 posto mjesečne plate ukoliko ste vi ostvarili ilegalnu dobit od milion ili dva ili pet miliona maraka? Mislim da se potpuno gubi preventivna uloga koju svugdje u svijetu zakoni o sukobu interesa imaju“, kaže Blagovčanin.

Predloženo rješenje kritikovali su i predstavnici međunarodne zajednice u BiH. U prvom redu Ured visokog predstavnika, koji je apelirao na delegate da zakon vrate u redovni postupak kako bi se mogao popraviti. Oštri u svojim upozorenjima su bili i iz Ureda delegacije EU u BiH. Glasnogovornik Andy Mc Guffie za Federalnu televiziju je izjavio:

„Jasno je da ti ljudi moraju biti nezavisni i nepristrasni, a sadašnji prijedlog zakonskih propisa to ne garantuje. Ako prijedlog zakona bude usvojen u svom sadašnjem obliku, BiH će se time dodatno udaljiti od standarda EU.“

No za hitni postupak usvajanja izmjena Zakona o sukobu interesa glasala je ipak većina delegata, nakon čega su delegati iz SDA potegli mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, te će o tome odlučivati Ustavni sud BiH.

Delegacija EU i Kancelarija specijalnog predstavnika EU u BiH, OHR i Ambasada SAD u BiH izrazili su zabrinutost zbog oglušavanja parlamentaraca o njihova upozorenja, te su poslali zajedničko saopštenje u kojem se kaže:

„Smatramo da ovo zakonsko rješenje ne ispunjava međunarodne standarde.Ti standardi zahtijevaju da je tijelo koje provodi propise u vezi sa sukobom interesa nezavisno i da posjeduje traženi nivo stručnosti. Neophodno je obezbijediti pravo na žalbu protiv odluka.“

Podsjećamo izmjene zakona dogovorili su lideri SDP-a i SNSD-a, a potom ih podržali njihovi i predstavnici njihovih partnera u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Inače, o sukobu interesa do sada je odlučivala Izborna komisija BiH. Trenutno CIK razmatra 12 prijava o sukobu interesa članova uglavnom SDP-a, SNSD-a, HDZ-a.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG