Dostupni linkovi

logo-print

Velika Britanija je u saradnji sa više drugih zemalja, nedavno uputila prijedlog rezolucije u Ujedinjene nacije, kojom bi 11. juli bio proglašen Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Rusija je kao odgovor na ovaj dokument, Vijeću sigurnosti UN-a uputila svoju rezoluciju o Bosni i Hercegovini, u kojoj su izbjegnuti termin genocid i Srebrenica, a osuđuju se svi ratni zoločini počinjeni na tlu bivše Jugoslavije. Prenosimo neke od reakcija.

Rezolucija koju predlaže Rusija je nekonzistentna i ograničena jer se pokušavaju izjednačiti ratni zločini počinjeni na teritoriji bivše Jugoslavije, smatra profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Senadin Lavić.

„Tačno se zna ko je po kvalitetu i kvantitetu najviše zločina počinio i ko je najveća žrtva tih zločina. To rezolucija Moskve ne prikazuje. Ta rezolucija, nažalost, nije bila potrebna Rusiji i u njoj se prepoznaje jasno i očigledno beogradski rukopis. Ona se pojavljuje u času kada se navršava dvadeset godina Srebrenice i pojavljuje se kao pokušaj Rusije da demonstrira svoju silu i moć, prije svega prema Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i zapadnoevropskim zemljama, a preko balkanskih naroda kakvi su Bošnjaci i Srbi. Smatram da je ta rezolucija nepotrebna, da neće dovesti do bilo kakvog efekta, nego će izazvati nove smutnje među balkanskim narodima“, kaže Lavić.

Gotovo sve što se tiče BiH, uključujući Srebrenicu i njenu tragediju je sastavni dio igara velikih i moćnih, koji na domaćem terenu pronalaze lokalne igrače koji u konkretnom slučaju, u ime Srebrenice i njene boli prave svoje politčke promocije, naglašava spoljno-politički analitičar Zlatko Dizdarević. Dodaje da je rezolucija zvanične Moskve dio strategije za novo pozicioniranja Rusije na Balkanu:

„Rezolucija je dio odnosa Rusije i Evrope, dio odnosa prema NATO-u, prema Zapadnoj Evropi, dio njihovog novog pozicioniranja u Bosni i Hercegovini, ne zbog toga što oni imaju neke velike apetite prema Bosni i Hercegovini – mi ovdje nećemo da shvatimo da smo za njih mali, pogotovo Milorad Dodik neće da shvati koliko je nebitan za njihovu istoriju i politiku – ali to je jedan zgodan trenutak u kojem oni pokazuju svoju poziciju, pokazuju da imaju snagu, da imaju mogućnost da urade ono što im odgovara. Dakle, ne mislim uopšte da to ima prevelike dugoročne strateške veze s njima, nego jednostavno s njihovim pokazivanjem zuba Evropi i NATO-u tamo gdje im je to omogućeno. Nema u politici praznog prostora, o tome se radi. Ako Evropa već nije htjela da prigrli Bosnu i Hercegovinu onda kada je trebalo, ostavljen je prazan prostor u koji ulaze i Turci, Rusija, Saudijska Arabija, itd.“, navodi Dizdarević

Britanski prijedlog Rezolucije koji je nastao u partnerstvu sa drugim zemljama, zbližio je Banjaluku, Beograd i Moskvu ističe predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske, Branko Todorović:

“Ta veza je na neki način izazvana pogrešnim potezima koje je zapad povukao i mislim da svi imamo razloga za zabrinutost jer se otvaraju stalno novi problemi. U jednom kratkom periodu, imajući u vidu i slučaj 'Orić' se pokazalo kako je malo potrebno da se BiH destabilizuje, ali istovremeno pokazuje da domaći politički akteri saveznike traže izvan BiH, u različitim centrima moći i na taj način odgovornost za situaciju u zemlji prenose na globalni plan. Krajnje žrtve su građani BiH – sada su to porodice srebreničkih žrtava a ko će biti sljedeći?

Ono što radi Rusija u BiH, u Srbiji i regionu se može označiti kao stvaranje nestabilnosti.Važno je da građani na prostoru bivše Jugoslavije znaju koliko su EU i SAD utrošile u rekonstrukciju infrastrukture, dok Rusija, mislim, nije dala ni jedan jedini dolar. Zbog toga se njen politički upliv sada čini nekorektnim i nedobronamjernim. Nažalost, neki političari, da bi svoje nedemokratsko djelovanje, svoju korupciju i opstrukciju reformi prikrili, vrlo rado stupaju u neku vrstu potčinjenosti i poslušnosti prema Moskvi. I zbog toga, rješavanje problema u BiH i regionu sada mi se čini mnogo daljim nego prije nekoliko godina”, ističe Branko Todorović.

Na pitanje, može li rezolucija Rusije pogoršati odnose između BiH i Srbije, profesor Senadin Lavić nudi ovaj odgovor:

“Odnosi su već na mizernom nivou i ne znam šta bi ih još moglo dodatno pogoršati. Rusi nisu imali diplomatskog takta u ovom slučaju, ni prema narodima koji žive na Balkanu. Ovdje se radi o tome da se pokaže ruska moć u odnosu na zapadnoevropske zemlje, Veliku Britaniju i SAD.”

Za sve rezolucije i dokumente o Srebrenici, najvažnije je pitanje koliko one poštuju patnju nevinih žrtava, kaže fra Mile Babić:

„To koliko smo humani, koliko smo ljudi, mjeri se po tome koliko suosjećamo, koliko nas pogađa tuđa patnja, posebno patnja nevinih žrtava, nevinih ljudi. I to mora biti mjerilo u svakoj rezoluciji. Tu se radi o biti ili ne biti čovječanstva, u duhovnom smislu, jer svako je odgovoran, posebno oni najmoćniji. Znači, koliko čovjek ima više moći, toliko ima veću odgovornost. Što manje moći, manje odgovornosti. Velike sile imaju veliku moć, zato imaju veću odgovornost. A oni se zaista često poigravaju i male zemlje tjeraju da se svrstavaju na jednu ili drugu stranu, umjesto da se svrstavaju na strani demokratskih principa koji su nam zajednički, a to je sloboda i jednakost. Ja ipak mislim da će predlagači dokumenata o Srebrenici naći kompromis, da će na prvom mjestu biti suosjećanje sa žrtvama i pravda za žrtve a ne pojedini politički interesi.“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG