Dostupni linkovi

logo-print
U Bosni i Hercegovini žene i majke nemaju jednaka prava u ostvarivanju prava na porodiljsko odsustvo. U Federaciji BiH i RS jedino je zajedničko da porodiljsko odsustvo traje godinu dana. Iznosi naknada unutar Federacije se razlikuje od kantona do kantona i kreće se od 50 do 90 posto od prosječne plaće kantona ili plate radnice, odnosno porodilje.

Amela Kovačević iz Sarajeva, koja je na trudničkom bolovanju za svoje drugo dijete, jedna je od rijetkih žena u BiH koja kaže da je zadovoljna iznosom naknade koju dobija kao porodilja. Amela pozdravlja donošenje novog zakona o radu jer će barem djelomično ujednačiti prava svih porodilja u BiH:

„Smatram da će doprinijeti tome da žene motivira da rađaju djecu i da nam poboljšavaju natalitet. Ja već imam te pogodnosti.“

Novi zakon o radu u Federaciji BiH predviđa mogućnost da trudničko bolovanje može koristiti u dogovoru sa suprugom i otac djeteta. Amela pozdravlja i tu privilegiju:

„Što se tiče toga da očevi ostaju, mislim da tu imamo malo problema sa mentalitetom, ali nadam se da bi bilo dosta očeva koji bi iskoristili ovu priliku.“

Pitanje porodiljskog odustva u Federaciji BiH trenutačno je različito regulirano od kantona do kantona. Dio plaće porodiljama se isplaćuje iz kantonalnih proračuna, osim Posavskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona koji ne daju ništa.

Cilj novog zakona je ujednačiti prava svih žena u Federaciji BiH, kazao je u izjavi za Federalnu televiziju ministar za rad i socijalnu politiku FBiH Vjekoslav Čember.

Sarajevo, Klinika za ginekologiju i akušerstvo

Sarajevo, Klinika za ginekologiju i akušerstvo

„Prava svih žena majki u Federaciji nisu ista i jedan od ciljeva zakona je upravo taj. To je jedna od stavki koja je potpisana i u Platformi za formiranje federalne vlasti i ja smatram kad je u pitanju isplata porodiljnih naknada, ono kako se definira zakonom, da nema ništa sporno. Način, ko će snositi teret, to će se definirati kasnije nekim drugim zakonskim aktima“, pojašnjava Vjekoslav Čember.

U dosadašnjoj praksi poslodavci su rijetko isplaćivali razliku od pune plaće koju je uposlenica imala. U novom zakonu je to navedeno samo kao mogućnost.

„Svjesni smo da je BiH pretrpjela strašne ljudske, demografske gubitke, imamo interes da demografski obnovimo i podmladimo naše nacije koje su izašle iz ovog rata. Međutim, ne može se teret plaćanja porodiljskog bolovanja ili razlike porodiljskog bolovanja spustiti na teret poslodavca“, kaže Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Pitanje je provedbe u praksi

Novim zakonom je predviđeno uspostavljanje Fonda za finaciranje porodiljskih naknada, no još nije definiran način punjenja tog fonda.

„Majka mora imati nadokandu, odnosno porodiljsko odsustvo mora im biti plaćeno. A sa druge strane, ovaj zakon treba propisati, a za šta se mi borimo, da postoji fond na nivou Federacije, kao i Fond solidarnosti pri Zavodu za zdravstveno osiguranje što postoji, iz kojeg bi se uplaćivalo. Jer svjedoci smo raznolikosti uplate, pa čak u nekim kantonima majke gotovo da nemaju nikakve nadoknade“, kaže Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnog sindikata BiH.

Ilustracija

Ilustracija

Iz Fondacije lokalne demokratije, nevladine organizacije koja se bavi zastupanjem prava žena, ističu da su odrednice novog zakona o radu u Federaciji glede porodiljskog odsustva dobre, samo je pitanje koliko će se one provoditi u praksi.

„Nove odredbe predstavljaju iskorak u odnosu na važeći Zakon o radu, međutim sve ovisi opet, nakon što zakon bude usvojen, da li će se i koliko one implementirati“, pojašnjava Amra Kadrić, pravna savjetnica Fondacije.

U Republici Srpskoj poslodavci su dužni isplatiti plaću porodiljama samo za prvi mjesec odsustva, a ostalih 11 mjeseci idu na teret Fonda. Iznos tih naknada se kreće od 300 do 4.000 KM.

Momir Popić, direktor Javnog fonda za dječju zaštitu RS, isitče da se u praksi pokazalo kako postoje nazdovoljstva glede porodiljskih naknada za nezaposlene žene:

„Naše analize pokazuju da ovo pravo nije motiv za povećani natalitet iz razloga što one porodilje koje rade u preduzećima gdje je nagrađivanje zavisno od rezultata rada u većini slučajeva prekidaju porodiljsko odsustvo i nastavljaju da rade nakon 60 dana, odnosno nakon šest mjeseci. Prema našim analizama pravi efekti povećanja nataliteta trebali bi biti pitanje zapošljavanja majki, obezbjeđenja određenih kredita za stambeno zbrinjavanje tih porodica.“

Posljednji izvještaji govore da je u BiH natalitet konstantno u padu. Kao razlozi se najčešće pominju loš životni standard i politička nestabilnost.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG