Dostupni linkovi

logo-print

Razgovori u Sarajevu: Šta Evropa želi


Razgovor u Sarajevu o tome šta Evropa želi

Razgovor u Sarajevu o tome šta Evropa želi

Aktivista, publicista i filozof iz Zagreba Srećko Horvat, posljednjih sedmica boravi u Sarajevu. On je najnoviji gost Rezidencijalnog programa za pisce i prevodioce iz regije kojeg realizuju PEN Centar u BiH i organizacija Traduki. Namjera ovog programa je da učesnici vrijeme iskoriste ne samo za pisanje, već i upoznavanje kulturne scene.

Upravo je Srećko Horvat imao priliku da se bolje upozna sa prilikama u bh. prijestolnici, te da sa ovdašnjim građanima razgovara o temi „Šta Evropa želi“, što je ujedno i naslov knjige koju je napisao zajedno sa čuvenim slovenačkim filozofom i kritičarom kulture Slavojom Žižekom.

Srećko Horvat, između ostalog, promišlja o ulasku Hrvatske u Evropsku uniju. Tako navodi da se i pet mjeseci nakon punopravnog članstva stvari nisu promijenile, a mitovi o konačnom vraćanju Hrvatske Evropi još su neostvarivi, kaže on za Radio Slobodna Evropa:

„Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj, 52 posto, čime se opako približavamo Grčkoj koja ima 60 posto, ili Španjolskoj koja ima 56 posto. Trenutno se mijenja Zakon o radu, koji će donijeti još veću fleksibilizaciju tržišta rada i deregulaciju, što, da se ne izražavam samo u nekim terminima, konkretno znači da ćete doći na radni tjedan koji će trajati ili 56 sati ili 60 sati, da će se trudnice moći otpuštati, da već sada 90 posto novosklopljenih ugovora o radu su na određeno vrijeme, odnosno ljudi su potpuno fleksibilni. Mislim da su to sve stvari koje nosi i ulazak u Evropsku uniju. U Bosni i Hercegovini redovito vas zadnjih nekoliko mjeseci obilazi Međunarodni monetarni fond. Ono što oni traže je veoma slično onome što se sada već događa u Hrvatskoj, a to znači još veće kresanje javnog sektora, to znači daljnje privatizacije, a vidjeli smo kamo su nas privatizacije '90. dovele, da mala šačica ljudi ima u rukama golemo vlasništvo. To je neisplaćivanje mirovina što je sada problem u Bosni i Hercegovini, to je zapravo nerješavanje problema koji postoje u društvu.“

Evropski entuzijazam u Hrvatskoj bio je u priličnom padu i uoči samog glasanja. Izlaznost na referendum od 43 posto, što je najmanja izlaznost u historiji Evropske unije, dovoljno govori.

„To je jasan znak da je većina građana uvidjela da to više nije ona Evropa o kojoj smo sanjali kada je ovdje huktao rat, nego uviđaju da je to zajednica koja ima niz sličnih problema. Vi ste imali u Francuskoj protjerivanje Roma, imate ogromnu nezaposlenost u Španjolskoj, koja nije Grčka, ali dio je Zapadne Evrope, imate niz problema koji su karakteristični za naše prostore i koji se ne rješavaju nužno Evropskom unijom.“

Nedavni referendum, gdje su hrvatski građani podržali ustavnu definiciju braka isključivo kao zajednicu žene i muškarca, svojevrsni je korak unazad, kao i mnogi skorašnji događaji koji su podijelili tamošnju javnost, smatra Horvat.

„Uz sve simptome koji se sada javljaju u Hrvatskoj – to je nogometaš koji pred tisućama ljudi uzvikuje 'Za dom spremni!', oni mu uzvraćaju, to je ovaj referendum, to je traženje referenduma o zabrani ćirilice, gdje se neki 'genijalac' dosjetio da bi u Ustavu trebalo promijeniti stavku koja kaže da, ako imate 30 posto etničke manjine u nekom gradu, morate imati bilingualne nazive, e, taj se dosjetio da bi to trebalo biti 50 posto. Pa vas sad ja pitam, ako imate manjinu od 50 posto, kakva je to manjina uopće? To je onda većina. Mislim da je jako opasno tvrditi, što sada neki liberalni intelektualci u Hrvatskoj čine, da je tih 65 posto jasan znak da Hrvatska ide u smjeru fašizma, da je Hrvatska sada ponovo dio Balkana. Ne, ja mislim da to nije baš sasvim točno. Prvo, i u Evropi se događaju slične stvari, i drugo, ovaj referendum se očito usmjerio na gejeve, prije svega se usmjerio na trenutačnu hrvatsku vladu, na njene loše ekonomske i političke poteze. Kada imate i sve medije, i vladu i intelektualce protiv referenduma, logično je očekivati da će se u potpunom beznađu, u potpuno lošoj ekonomskoj situaciji, ljudi iz dešpeta, iz inata odlučiti glasati za. Mislim da su taj moment mnogi ljudi zapostavili, a to je dosta ključan moment.“

Prosvjedi donijeli korak napred


Boraveći već tri sedmice u Sarajevu, kao gost Rezidencijalnog programa za pisce i prevodioce iz regije, Srećko Horvat imao je priliku podrobnije se upoznati sa prilikama u Bosni i Hercegovini. Ova država još je uronjena u teme poput Dejtonskog sporazuma i perioda postdejtona, međuetničkih sukoba dok se istovremeno ispod površine odvijaju opasniji fenomeni.

Srećko Horvat

Srećko Horvat

„Recimo, Selvedin Avdić sjajno je pokazao u svojoj novoj knjizi 'Moja fabrika' da jedan grad poput Zenice, jedna fabrika koja je držala taj grad, je potpuno uništeno, da je Bosna i Hercegovina potpuno deindustrijalizirana. Eto, ovih dana čitam u novinama da će vlada dati koncesije Shellu da istražuje naftu. Ja se pitam zašto to ne bi ova država držala u svojim rukama i da na taj način i narod ima neku korist? Imate u Bosni i Hercegovini sve trendove koji se odvijaju i u drugim postsocijalističkim državama, međutim, ono što mi se čini da je ipak lošije jeste da još uvijek ne postoji neka javnost koja bi se upravo tome protivila. U tom smislu mislim da su i mnogi prosvjedi donijeli barem jedan korak naprijed. Sad nemamo vremena da ulazimo u to gdje su pogriješili i zašto to nije otišlo još korak dalje, ali mislim da su donijeli korak naprijed da se ovo isto potpuno obeznađeno društvo, očajno društvo na ekonomskom dnu, da se usmjeri na jednu temu koja je važna i da se ljudi različitih političkih spektara, i desnog i lijevog, itd., i starosnih dobi, i stari i mladi, ujedine oko jednog pitanja. Mislim da je to zapravo dalo veliku nadu Bosni i Hercegovini.“

Bosna i Hercegovina, kako bi izašla iz krize, zaključuje Srećko Horvat, treba tražiti alternativnije načine štednje, a ne zaklinjati se u MMF.

„Naravno, ono što bih ja rekao sa svoje pozicije jest da prihvaćanje zajmova MMF-a, daljnje privatizacije, daljnje mjere štednje, sigurno neće, kao što vas uvjeravaju, donijeti ozdravljenje ovog društva ili ekonomsko boljitak. Dovoljno je pogledati u Grčku koja je prije zadnjeg 'paketa spasa' – tako to oni zovu – BDP Grčke je bio 130 posto, odnosno vanjski dug je iznosio 130 posto BDP-a, sada je 170 posto. Nezaposlenost mladih je bila 50 posto, sada je 60 posto. Dakle, upravo te mjere, za koje sada uvjeravaju Bosnu i Hercegovinu da treba uzeti, još više srozavaju ovo društvo.“
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG