Dostupni linkovi

logo-print

Ravno - zaboravljeno mjesto s brojnim potencijalima


U opštini Ravno u jesen 1991. desili su se prvi oružani sukobi na teritoriju BiH. Posljednjih godina ovo mjesto, do rata u sastavu općine Trebinje, u javnosti je prepoznato po špilji Vjeternica, jedinstvenoj u svijetu po svojoj biološkoj raznolikosti i hidrografskom svijetu.

U neposrednoj blizini Vjetrenice smješten je još jedan nacionalni spomenik BiH - srednjovjekovni manastir Zavala. U čast Ruđera Boškovića, koji potiče iz ovih krajeva, nedavno je otvorena i spomen kuća ovog velikog hrvatskog naučnika. Iako ima i turističke i poljoprivredne kapacitete, Ravno je danas općina sa svega 13 učenika u osnovnoj školi.

Jelena Bukvić sa svojih 26 godina vjerovatno je najmlađa predsjednica općinskog vijeća u BiH. Na svoje radno mjesto u Ravno svaki dan dolazio iz Dubrovnika, gdje se udala.

Kaže da je depopulacija Ravnog počela davno prije rata, nakon što je ukinuta željeznička pruga koja je povezivala Trebinje i Dubrovnik. Tako je početkom sedamdesetih osnovnu školu pohađalo 900 učenika. Danas ih je svega 13-ero.

„Jeste da je općina Ravno mala i mlada, i svašta nešto što možda može izgledati nekom mom vršnjaku u Mostaru ili negdje drugo da se pita kako
Predsjednica općinskog vijeća Jelena Bukvić: Ovdje su brojni potencijali - poljoprivreda, turizam. Mislim da ima zanimljivih stvari koje, nažalost, nisu prepoznate.

mlada osoba tu da živi. Ali ja se ne osjećam ni za što uskraćena. Dapače, puno toga, možda upravo što nas malo ima, sam naučila kroz ovih par godina koliko radim“, kaže Bukvićeva.

Općina Ravno smještena je na krajnjem jugoistoku Bosne i Hercegovine. Proteže se duž neumskog i dubrovačkog zaleđa. Do Ravnog se dolazi krivudavom uskom cestom koja prelazi preko Popovog polja. Usljed obilnih padavina, cesta često zna biti poplavljena, a onda ostaje teži put preko brda makadamom.

„Ovdje su brojni potencijali - poljoprivreda, turizam. Mislim da ima zanimljivih stvari koje, nažalost, nisu prepoznate“
, ocjenjuje Bukvić.

Oko 200.000 konvertibilnih maraka općina Ravno uložila je u veliki spomenik Ruđera Boškovića, hrvatskog naučnika čija porodica potiče iz sela Orahov Do.
U istom selu živjela je i porodica Vojislava Šešelja, ali se to u Ravnom uglavnom prešućuje.

Jedna od posljednjih odluka Vlade Jadranke Kosor, koja je razljutila hrvatsku javnost, bila je dodjela sredstava za obnovu kuće Boškovića u Ravnom. Čiji je Ruđer? Načelnik općine Andrija Šimunović kaže - pomalo i bosanskohercegovački.

„Mi smo ponosni na Ruđera Boškovića koji je s ovih prostora. Njegov otac Nikola rodio se u Orahovom Dolu - to je mjesto u općini Ravno. To što javnost vrlo malo zna i to svojatanje od strane akademija raznih država, mislim da tu možemo naći svi prostor da ga na kvalitetan način prezentiramo“, smatra Šimunović.

Čovječija ribica i manastira Zavala

Okosnica prostornog razvoja kroz historiju Ravnog bila je vezana za magistralni cestovni pravac koji spaja Trebinje sa Mostarom i prolazi sjevernim rubom Popovog polja. Malo ko zna, dodaje načelnik Šimunović, da se iz Ravnog nekada moglo otputovati vozom za Beč.

U općini i danas najviše nade polazu u turističke potencijale ovog kraja, ali i poljoprivredu.

„Mi smo ruralni prostor, nerazvijen gospodarski, koji je izašao iz rata potpuno devastiran i mislim da treba animirati ljude zajedno s općinom da se krene u podizanje poljoprivredne proizvodnje svih ovih površina u Popovom polju, koje je gotovo preko 3.000 hektara, a danas, nažalost, od svega toga radi samo 10 posto“, navodi Šimunović.



Prašnjavim uskim putem, šest kilometara dugačkim, stiže se do pećine Vjetrenice. Ono što je izdvaja je bogat hidrografski svijet i najveće pećinsko jezero na Balkanu. Najpoznatija endemska vrsta svakako je čovječija ribica. Vjetrenica je naziv dobila po snažnom strujanju zraka koje nikada ne prestaje, pojašnjava nam Jasna Vuletić, dok nas vodi u obilazak Vjetrenice.

„Kroz cijelu godinu temperatura vode je 11,4, a vlažnost je 100 posto. Zato gdje god vidite ovaj rukohvat, čuvajte se jer se skliže. Ja sam bila tu kao dijete u osnovnoj školi, a sad sam je doživjela potpuno drugačije. Ušla sam unutra, oduševili su me najviše vodopadi, slapovi, jezera. Izgleda tako mistično da sam prvog trenutka poželjela kako ovo treba što više ljudi posjetiti i kako ustvari tu ljepotu treba doživjeti - jer se ne može prepričati“, kazala je Vuletić.

Još jedan nacionalni spomenik BiH vrijedi posjetiti u Ravnom. Manastir Zavala obnovljen nakon rata danas je dom za pet monaha. Nalazi se u neporednoj blizini Vjetrenice. Uz manastire Žitomislić i Tvrdoš spada u najznačajnije središte duhovnog života Hercegovine. Monah Marko u hram je stigao prije godinu dana.

„Manastir je značajan po tome da je u njemu boravio sveti Vasilije Ostroški. Ispočetka nije freskopisan, već vijek ili dva poslije, tačnije 1619. Freskopisao monah sa Hilandara Georgije Mitrofanović, jedan od najboljih freskopisaca“, kaže on.

Prije posljednjeg rata općina Ravno pripadala je Trebinju. Nezvanične procjene kažu da u cijeloj općini danas živi oko 1.700 stanovnika pretežno hrvatske nacionalnosti. Tek manji broj Srba, koji su činili više od polovine stanovništva, odlučio se nakon rata na povratak. Monah Marko kaže:

„Ima tu komšija što dolaze stalno i što su se uselili - mada su neki u Trebinju. Dolaze vikendom pošto su vezani poslom za Trebinje.“

Po mnogo čemu Ravno je zanimljivo, zaleđeno u vremenu, uklesano u brda. Mjesto koje uz malo pomoći može ponuditi puno više od navoda u historijskim udžbenicima kako je upravo u Ravnom počeo rat na teritoriji BiH i gdje je pala i prva ljudska žrtva.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG