Dostupni linkovi

logo-print

Raukar: Nametati strankama goruća medijska pitanja


Sa debate u Zagrebu

Sa debate u Zagrebu

U Hrvatskom novinarskom društvu održana jer diskusija – kako do javne radio-televizije? Bitno je izboriti se za bolje zakone, boriti se za interese struke i javnosti, i maknuti politiku koja omogućuje smjene i programske promjene koje dovode u pitanje profesionalnost i sekularnost javnog servisa.

Povod za raspravu bile su smjene i programske promjene na Trećem programu Hrvatskog radija, ali i u drugim segmentima Hrvatske radio-televizije.

O javnoj televiziji i radiju treba razgovarati, rečeno je na okruglom stolu – ne samo zbog sedamdesetak smjena na svim nivoima, ukidanja emisija na Trećem programu radija i televizije i potpunog izostanka bilo kakvog obrazloženja za sve te poteze, nego i zbog žestine u tim intervencijama kakva davno nije viđena – kaže Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica ogranka Hrvatskog novinarskog društva na Hrvatskoj televiziji.

"Međutim u 'v.d. mandatu' napraviti ovakvu čistku ljudi, programa i produkcije – to je nezabilježeno u mojoj 20-godišnjoj karijeri na HRT-u. Ako izuzmemo početak devedesetih, takav način još nismo vidjeli", navodi Mikleušević Pavić.

Logo Hrvatske radio-televizije (HRT)

Logo Hrvatske radio-televizije (HRT)

Iako je dio sudionika tribine inzistirao da se nikako ne smije izjednačiti nedovoljni angažman na uspostavljanju normiranog medijskog prostora donedavne vlasti lijevog centra sa aktualnom sječom glava u izvedbi vlasti desnog centra na odlasku, do izmjena zakona koje su ravnatelju dale više ovlasti a programskom vijeću manje došlo je u mandatu onih lijevih, podsjetili su neki sudionici tribine.

Jedan od autora nikad dovršene medijske strategije iz mandata Milanovićeve Vlade Boris Postnikov sugerira u kojem smjeru bi trebale ići izmjene zakona.

"Neka vrsta promjene upravljačkog modela koja bi išla k smanjenju ravnateljskih ovlasti i koja bi možda išla prema povećanju udjela radnika HRT-a unutar Vijeća HRT-a, kao što je to u nekim fazama znalo biti – to bi bilo nešto za što bih se zalagao", ocjenjuje Postnikov.

Glumica i aktivistica Urša Raukar kaže kako valja preuzeti građansku odgovornost – ne očekivati od stranaka da riješe probleme, ali nametati im goruća medijska pitanja.

"Da se, naprosto, nametnu teme – sada u predizborno vrijeme – javnog medija, a nakon toga ne možemo se opustiti i moramo svoj slobodno vrijeme dati za to – paziti i reagirati na prve naznake nepoštivanja onoga što smatramo da je potrebno", kaže Raukar.

Predsjednica Hrvatskog P.E.N. centra Nadežda Čačinović upire prstom na politiku i kaže kako su smjene na relativno marginalnom Trećem programu Hrvatskog radija jedan od rijetkih uspješnih poduhvata u organizaciji ove Vlade na odlasku.

Nadežda Čačinović

Nadežda Čačinović

"To je bilo moguće samo zbog političkih činjenica, odnosno zbog činjenice da je iza tog poduhvata, tog preuzimanja, te devastacije stajala – vlast. I ono što se u toj poziciji jedino može postići jest da ih smijenimo, dok su vlasti još smjenjive. To je politička stvar i tako se to mora napraviti", zaključuje Čačinović.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG