Dostupni linkovi

logo-print

Raste broj žalbi građana BiH zbog kršenja ljudskih prava


Jasminka Džumhur

Jasminka Džumhur

U uredima ombudsmena BiH u porastu je broj žalbi građana koje se odnose na sporost sudskih procesa, na rad organa uprave, na povredu prava iz oblasti radnih i imovinsko-pravnih odnosa. U oko 5.000 žalbi, koliko je razmatrano tokom prošle godine, sudovi su ponovo označeni kao institucije koje su povrijedile osnovna ljudska prava.

Teška ekonomsko-socijalna situacija, gotovo stalna politička kriza, kao i posljedice neregularno provedene privatizacije, direktno ugrožavaju ljudska prava u BiH. Otežavajuća okolnost je neprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić - Finci, kaže bh. ombudsmen Jasminka Džumhur.

Džumhur: Presuda Sejdić-Finci je značajan indikator da u BiH nije u potpunosti zaživjela vladavina zakona, jer ako se ne poštuju međunarodne presude, onda je to veoma važna činjenica, ali ne smijemo zanemariti da ukazuje da se u BiH ne poštuju ni presude sudova BiH, uključujući i presude Ustavnog suda i presude entitetskih sudova. Međunarodni standardi zagovaraju da najveći nivo zaštitet ljudskih prava prvenstveno mora biti osiguran kroz mehanizam sudske zaštite, što je u BiH samo djelimično realizirano na način da stranka ima pristup sudskoj zaštiti, ali ako će ta sudska zaštita rezultirati presudama koje se neće implementirati, onda govorimo da ne postoje efikasni mehanizmi.

RSE: Prethodnih godina na pravosudni sistem i organe uprave odnosio se veći broj žalbi građana. Kakva je situacija danas?

Džumhur: Naš godišnji izvještaj ukazuje da je i dalje trend porasta žalbi građana koje se odnose na funkcionisanje pravosudnog sistema i daministracije, i to je zaista zabrinjavajući faktor. Država treba poduzeti urgentne mjere zato što su oni indikator da će svi ti predmeti veoma brzo završiti pred sudom u Strazburu. Mi smo ukazivali Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, a i samim sudovima u individualnim intervencijama po žalbama građana, posebno kada govorimo o dužini postupka, jer nije dovoljno da sud odgovori da se predmeti rade redoslijedom kako prispijevaju u sud - odluke Evropskog suda ukazuju da to predstavlja povredu člana 6. Evropske konvencije.

RSE: Često se utvrđuju zakoni za koje se već prilikom donošenja zna da neće biti provedeni - naprimjer, izmjene Zakona o pravima demobilisanih boraca - vojnih penzionera, a takođeer i Zakon o socijalnoj zaštiti, koji predviđa određene novčane naknade koje građani čekaju godinama i najčešće ih ne dočekaju.

Džumhur: Stiče se dojam da postoji realna kalkulacija, odnosno uzimanja rizika da samo mali broj građana će za vrijeme života doći u poziciju da uživa pravo koje je bilo predmetom spora. I svjesno se ide na to da od ukupnog broja ljudi koji treba da ostvare pravo po određenom zakonu, možda će manji broj njih iskoristiti pravne lijekove s obziorm na nepostojanje efikasnog sistema pravne pomoći. Kada pogledate strukturu, profil građana, uglavnom se radi o osobama koje se nalaze na granici socijalnih potreba, civilne žrtve rata, osobe koje su ostali invalidi u toku rata, mirnodopski invalidi, tako da zanemarivanje tog socijalnog segmenta stvara revolt kod građana i predstavlja jednu prijetnju društvu u cjelini.

RSE: Ured ombudsmena je objavio više specijalnih izvještaja, a posljednji se odnosi na sudske postupke koje protiv vlasnika imovine ili nosilaca stanarskih prava vode nekadašnji, privremeni korisnici tražeći da se nadoknadi novac koji su uložili u objekte, iako se često radi o ulaganju u luksuzno stanovanje. Šta je vaše ključno zapažanje?

Džumhur: Ključno je da je izostala primjena uputstva koje je donio visoki predstavnik u BiH vezano za primjenu zakonodavstva o napuštenoj imovini i napuštenim stanovima, gdje je rečeno da se isključivo nadoknađuju nužni troškovi, znači oni troškovi koje je privremeni korisnik imao da bi osposobio objekat u kojem bi privremeno stanovao, pod uslovom da je imao odobrenje nadležnog organa. Situcija je da sudovi priznaju sva ulaganja, čak i investiciona ulaganja uključujući izgradnju sasvim novih objekata, tako da sudski vještaci procjenjuju ulaganja u mnogo većem iznosu nego što je sama vrijednost imovine, zbog čega se dolazi u sitauciju da se imovina prodaje. Najčešće se radi o povratnicima, znači vlasnicima, koji ostaju bez te imovine, ostaju bez prava na dom i direktno se urušava rezultat ostvaren primjenom odredbi Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma koji ese odnosi na povratak.

RSE: Povećava se i broj žalbi na osnovu raznih oblika diskriminacije.

Džumhur: Mi od 2009. nakon stupanja na snagu Zakona o zabrani diskriminacije veću pažnju posvećujemo statističkom praćenju stanja u oblasti diskriminacije i veoma smo ohrabreni da su sudovi već počeli da presuđuju predmete - uključujući i zadnju presudu mostarskog suda vezano za dvije škole pod jednim krovom. Diskriminacija je prisutna u svim sferama - kod zapošljavanja, kod povratka, pa čak i kod donošenja sudskih odluka u nekim predmetima. Diskriminacija je veoma zastupljena i uglavnom je prikrivena.
XS
SM
MD
LG