Da li će Vlada Crne Gore, zarad povećanja budžetskih prihoda, posegnuti i za povećanjem poreza na dodatu vrijednost, znaće se veoma brzo.
Da ova mogućnost postaje sve vjerovatnija, pored rastuće budžetske rupe, govori i nagla aktuelizacija ovog pitanja kroz nezvanične informacije da će delegacija Svjetske banke, krajem februara, Vladi sugerisati povećanje stope PDV-a za dva procenta.
Pošto svako povećanje poreza pogura rast cijena, u slučaju da se Vlada odluči na ovaj potez, realno je očekivati seriju poskupljenja koja, po pravilu, procentualno prevazilaze povećanje poreske stope.
Prvi su reagovali sindikalci zbog činjenice da bi povećanje PDV-a dodatno ugrozilo, već sasvim nizak, životni standard građana.
"Smatramo da, ako treba preduzeti određene mjere, da te mjere trebaju da idu na teret bogatijeg dijela društva i na teret poreza na dobit kojeg treba svakako povećati", navodi Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.
U Uniji poslodavaca kažu da bi prije izjašnjenja o ovoj mjeri trebalo analizirati efekte.
Potpredsjednik Unije Budimir Raičković kaže da je pravo mjesto za razgovor na tu temu Socijalni savjet.
"Socijalni partneri, odnosno vlada Unija poslodavaca i sindikat moraju sjesti i definisati neka kretanja čak i kada je ta stvar u pitanju. Ukoliko je to stvar budžeta moramo svi da se složimo oko nekih stvari koje su neminovne, iako niko od nas ne pozdravlja generalno niti jedan porez", kaže Raičković.
Povećanje poreza na dodatu vrijednost predstavlja logičan nastavak niza poteza kojim Vlada zahvata od građana. Počelo je ljetošnjim uvođenjem taksi od po jednog eura mjesečno na svaki strujomer, mobilni telefon i risiver za kablovsku televiziju, a nastavilo se nedavnim uvođenjem "kriznog poreza" odnosno povećanjem poreza na dohodak građana.
Pad otpora
Po nezvaničnim informacijama dnevnika Vijesti, delegacija Svjetske banke će krajem februara Vladi sugerisati povećanje PDV-a sa 17 na 19 odsto, što je kao mogućnost Vlada ranije energično odbacivala.
Međutim, kako je budžetski deficit rastao, tako se smanjivao vladin otpor, pa se već mjesecima govori kako povećanje PDV-a nije planiran, ali se ta varijanta ne isključuje, naročito od prošlogodišnjih preporuka Centralne banke na čijem je čelu tada bio sadašnji ministar finansija Radoje Žugić, koji je to tada označio kao "krajnju mjeru".
Pošto je ova mjera prošle godine primjenjena u Srbiji, profesora ekonomije na Evropskom univerzitetu u Beogradu Miroslava Prokopijevića smo pitali - da li je povećanje PDV-a dobra mjera.
"Povećanje poreza poput PDV svakako nije dobra mera zato što, ako ćete da birate sredstva da budu u privatnim rukama ili kod države bolje je uvek da budu u privatnim rukama jer su one efikasnije. Povećanje PDV dovodi do povećanja sredstava u rukama države. To sam govorio i kada je ovde u Srbiji podizano, pa se kaže - dižemo ga 6 meseci da ovo nekako saniramo, da smanjimo državne izdatke i onda ga vraćamo. E sada, ako se podiže bez toga i zauvek onda to nije dobar korak ali verovatno su ovi koji donose tu odluku pritisnuti nedostatkom sredstava u budžetu", ocjenjuje Prokopijević.
I sama crnogorska Vlada već godinama odolijeva sugestijama Međunarodnog monetarnog fonda, što je bilo moguće jer se od MMF-a novac nije ni pozajmljivao, već se radije pribjegavalo skupom zaduživanju na međunarodnom tržištu kapitala, pa čak i kod komercijalnih banaka.
Sada se sugestijama pridružuje i Svjetska banka koja, prema nezvaničnim informacijama, u tome između ostalog vidi obezbjeđenje sopstvenog kapitala, odnosno novca kojim je kreditirala Vladu Crne Gore.
Da li se preporuke MMF-a i Svjetske banke moraju bespogovorno slušati?
"Manje Svetska banka a više MMF takvu stvar ne traži zato što voli više poreze nego vam prosto konstatuju da imate manjak prihode i da imate veliki budžetski deficit I onda je to jedan od saveta. Ne morate do da prihvatite nego možete da idete drugom linijom, da krešete izdatke", pojašnjava profesor Prokopijević.
Šta misle o mogućnosti povećanja PDV-a i poskupljenjima koja bi vjerovatno uslijedila, pitali smo građane Podgorice.
Da ova mogućnost postaje sve vjerovatnija, pored rastuće budžetske rupe, govori i nagla aktuelizacija ovog pitanja kroz nezvanične informacije da će delegacija Svjetske banke, krajem februara, Vladi sugerisati povećanje stope PDV-a za dva procenta.
Pošto svako povećanje poreza pogura rast cijena, u slučaju da se Vlada odluči na ovaj potez, realno je očekivati seriju poskupljenja koja, po pravilu, procentualno prevazilaze povećanje poreske stope.
Prvi su reagovali sindikalci zbog činjenice da bi povećanje PDV-a dodatno ugrozilo, već sasvim nizak, životni standard građana.
"Smatramo da, ako treba preduzeti određene mjere, da te mjere trebaju da idu na teret bogatijeg dijela društva i na teret poreza na dobit kojeg treba svakako povećati", navodi Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.
U Uniji poslodavaca kažu da bi prije izjašnjenja o ovoj mjeri trebalo analizirati efekte.
Potpredsjednik Unije Budimir Raičković kaže da je pravo mjesto za razgovor na tu temu Socijalni savjet.
"Socijalni partneri, odnosno vlada Unija poslodavaca i sindikat moraju sjesti i definisati neka kretanja čak i kada je ta stvar u pitanju. Ukoliko je to stvar budžeta moramo svi da se složimo oko nekih stvari koje su neminovne, iako niko od nas ne pozdravlja generalno niti jedan porez", kaže Raičković.
Povećanje poreza na dodatu vrijednost predstavlja logičan nastavak niza poteza kojim Vlada zahvata od građana. Počelo je ljetošnjim uvođenjem taksi od po jednog eura mjesečno na svaki strujomer, mobilni telefon i risiver za kablovsku televiziju, a nastavilo se nedavnim uvođenjem "kriznog poreza" odnosno povećanjem poreza na dohodak građana.
Pad otpora
Po nezvaničnim informacijama dnevnika Vijesti, delegacija Svjetske banke će krajem februara Vladi sugerisati povećanje PDV-a sa 17 na 19 odsto, što je kao mogućnost Vlada ranije energično odbacivala.
Međutim, kako je budžetski deficit rastao, tako se smanjivao vladin otpor, pa se već mjesecima govori kako povećanje PDV-a nije planiran, ali se ta varijanta ne isključuje, naročito od prošlogodišnjih preporuka Centralne banke na čijem je čelu tada bio sadašnji ministar finansija Radoje Žugić, koji je to tada označio kao "krajnju mjeru".
Pošto je ova mjera prošle godine primjenjena u Srbiji, profesora ekonomije na Evropskom univerzitetu u Beogradu Miroslava Prokopijevića smo pitali - da li je povećanje PDV-a dobra mjera.
"Povećanje poreza poput PDV svakako nije dobra mera zato što, ako ćete da birate sredstva da budu u privatnim rukama ili kod države bolje je uvek da budu u privatnim rukama jer su one efikasnije. Povećanje PDV dovodi do povećanja sredstava u rukama države. To sam govorio i kada je ovde u Srbiji podizano, pa se kaže - dižemo ga 6 meseci da ovo nekako saniramo, da smanjimo državne izdatke i onda ga vraćamo. E sada, ako se podiže bez toga i zauvek onda to nije dobar korak ali verovatno su ovi koji donose tu odluku pritisnuti nedostatkom sredstava u budžetu", ocjenjuje Prokopijević.
I sama crnogorska Vlada već godinama odolijeva sugestijama Međunarodnog monetarnog fonda, što je bilo moguće jer se od MMF-a novac nije ni pozajmljivao, već se radije pribjegavalo skupom zaduživanju na međunarodnom tržištu kapitala, pa čak i kod komercijalnih banaka.
Sada se sugestijama pridružuje i Svjetska banka koja, prema nezvaničnim informacijama, u tome između ostalog vidi obezbjeđenje sopstvenog kapitala, odnosno novca kojim je kreditirala Vladu Crne Gore.
Da li se preporuke MMF-a i Svjetske banke moraju bespogovorno slušati?
"Manje Svetska banka a više MMF takvu stvar ne traži zato što voli više poreze nego vam prosto konstatuju da imate manjak prihode i da imate veliki budžetski deficit I onda je to jedan od saveta. Ne morate do da prihvatite nego možete da idete drugom linijom, da krešete izdatke", pojašnjava profesor Prokopijević.
Šta misle o mogućnosti povećanja PDV-a i poskupljenjima koja bi vjerovatno uslijedila, pitali smo građane Podgorice.
