Dostupni linkovi

logo-print

Rasprava o povjerenju Vladi: Krešendo Đukanovića i Krivokapića


Milo Đukanović i Ranko Krivokapić u Skupštini 25. januar 2015

Milo Đukanović i Ranko Krivokapić u Skupštini 25. januar 2015

Crnogorski parlament završio je u ponedjeljak prvi dan rasprave o povjerenju Vladi, a debata će biti nastavljena u utorak, kada će poslanici o tome glasati.

Početak rasprave o povjerenju Vladi Crne Gore u ponedjeljak obilježile su međusobne oštre optužbe lidera dojučerašnje vladajuće koalicije Mila Đukanovića i Ranka Krivokapića. Đukanović je optužio Krivokapićevu Socijaldemokratsku partiju za stvaranje nepovjerenja u vladajućoj koaliciji, posljedice po ekonomski razvoj zemlje i stavljanje na stranu opozicije i protivnika Vlade. Krivokapić je sa druge strane optužio Vladu i Đukanovića za ekonomski kolaps zemlje, širenje političke korupcije i podjela, te za tedenciju da Đukanović stavi sve institucije pod svoju kontrolu pa i parlament.

Obraćajući se poslanicima crnogorskog parlamenta premijer Milo Đukanović je rekao da je podnio zahtjev za provjeru povjerenja Vladi zbog osporavanja njenog legitimiteta, kako od strane opozicije tako i od dijela vlasti i zbog pojačanog političkog nepovjerenja između Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije. Prema Đukanoviću, sve dublji politički konflikti u vladajućoj koaliciji doveli su do poremećaja i na ekonomskom planu:

„Posljedice tih nesporazuma bile su višestruke i nosile su dozu rizika po ostvarivanje neki od vitalnih državnih interesa Crne Gore“, rekao je Đukanović.

Đukanović je ocjenio da je u prethodnom periodu bilo slučajeva da vladini predlozi ne prolaze parlament, a da se u parlamentu usvajaju zakoni bez konsultacija sa Vladom:

Dok traje parlamentarna rasprava o povjerenju Vladi, nekoliko stotina pristalica opozicionog Demokratskog fronta okupilo se u ponedjeljak ispred zgrade Skupštine. Oni na video bimu posmatraju šta se dešava unutar parlamenta i poručuju da će tu ostati sve dok ne bude poznato da li je Đukanovićeva pala ili je opstala.

Nakon što su u nedjelju uveče, na, kako su je nazvali, 'velikoj narodnoj skupštini', dizanjem crvenih kartona simbolično oborili Đukanovićevu vladu, pristalice opozicionog saveza Demokratski front poručili su kako očekuju da će se to i formalno odesiti u ponedjeljak ili utorak u Parlamentu. OPŠRINIJE

„Jednom riječju, svi su postali vlast. Neko regularno, rezultatima izbora, neko neprincipijelnom interesnom kombinatorikom u parlamentu. I ne samo to. Svi su postali izvršna vlast. Jer smo se sve češće suočavali sa pretencioznošću parlamenta da u potpunosti supstituiše ulogu Vlade od sistema vlasti. Sav taj nered, a prevashodno nejedinstvo vladajuće koalicije, omogućilo je da u parlamentu prohodnost dobiju brojna rješenja, nekonzistentna ili suprotna duhu našeg sistema, logično bez saglasnosti Vlade, uz podudarnost trenutnih interesa parlamentarne opozicije i neke od članica vladajuće koalicije, po pravilu Socijaldemokratske partije", ustvrdio je Đukanović.

Đukanović je odbacio optužbe, da je inicijativom o povjerenju Vladi ugrozio stabilnost države i prethodni dogovor o otvaranju dijaloga u parlamentu o rješavanju političke krize. Đukanović se posebno obratio dosadašnjem manjem koalicionom partneru Socijaldemokratskoj partiji sa porukom - da nakon ove sjednice SDP neće biti i u vlasti i u opoziciji:

„Do danas nisam čuo nijedan argument zašto bi Vlada ilI DPS imali neki tajni motiv za ugrožavanje političke stabilnosti zemlje i kako bi provjera povjerenja Vladi mogla služiti tom cilju. Mislim da je riječ o neodgovornoj galami od strane partija kojima ne odgovara raščišćavanje političke magle i normalizacija političkog života. Jasno je naime, da nakon ove sjednice neće imati mjesta za uloge oni koji su se navikli da istovremeno budu i vlast i opozicija. Preciznije, da budu vlast zbog pogonosti koje im taj status donosi i da istovremeno budu nevješto prikrivena podrška svima koji tu vlast podrivaju. Ne mareći ni malo za štetne posljedice po nacionalne interese Crne Gore“, naveo je Đukanović.

Predsjednik SDP-a i crnogorske Skupštine Ranko Krivokapić uzvratio je oštrim konstatacijama na račun ekonomskih rezultata Vlade i političko djelovanje samog premijera Đukanovića koji teži da kontroliše sve institucije:

„Ova Vlada traži podjele u ovom parlamentu, traži da ne glasamo kao slobodni ljudi, traži poslušnike, a ne poslanike. Ali to je neznanje koje vodi do korupcije“, prokomentarisao je Krivokapić.

Krivokapić je optužio dojučerašnjeg koalicionog partnera za krađu na izborima, rasprodaju ekonomskih dobara i nastale ekonomske štete, a sve uz poruke patriotizma. On je optužio DPS da se sve vrijeme krio iza crnogorske zastave, a sada i zastave NATO saveza:

Milo Đukanović u Skupštini 25. januar 2015, foto: Savo Prelević

Milo Đukanović u Skupštini 25. januar 2015, foto: Savo Prelević

„Mi imamo puno resursa koji mogu da se raskubu brzo. Pri tom je ova Crna Gora prodala sve što je stvorila ona Crna Gora. Prodala, poklonila, raskubla, poharala kako god hoćete. Ne može zastava biti pokriće za krađu na izborima. Ne može NATO zastava biti pokriće za raskubanje ekonomije Crne Gore. Kada se neko hvata zastave, građani treba da se uhvate za džep da vide što će im biti oteto iz džepa“, poručio je Krivokapić.

Obraćajući se direktno Đukanoviću, Ranko Krivokapić je iznio tvrdnju da premijer teži da o svemu odlučuje:

„Ako se sa jednog mjesta u državi odlučuje, onda to nije demokratija. Istina je toliko velika da je ne možete sakriti sa tri najamničke televizije i sa tri novine i sa raznim najamnicima koji ućeruju crnogorstvo dolazeći iz Srbije. Ja ću biti posljednji koji će ostati da brani ono što ste stvorili predsjendiče Đukanoviću. Kad svi odu, ja ću da branim vaša dostignuća. Ovoj Crnoj Gori treba ime Mila Đukanovića, ali koje nije ugroženo od Mila Đukanovića. Onog Mila Đukanovića koji je stvorio istorijske stvari u Crnoj Gori, ugrožava ovaj Milo Đukanović. To je moja državna dužnost, a ne lična. A vi vidite da ne idete u besmisao“, rekao je Krivokapić.

Ponuda Pozitivne

Pozitivna Crna Gora je ponudila strankama vlasti i opozicije Plan za prevazilaženje političke krize, među kojima je ključni zahtjev da opozicione stranke učestvuju u radu Vlade kako bi se kontrolisao predstojeći izborni proces, odnosno kontrolisao rad Vlade u onim oblastima za koje postoje sumnje da može doći do zloupotreba državnih resursa.

Predsjednik Pozitivne Darko Pajović je pozvao političke stranke da prihvate projekat:

„Poslije svih izlaganja ovdje u parlamentu sam još više ubjeđen da je to ono što može da pomogne interesima ove države“, rekao je Pajović.

Predsjednik opozicionog Demosa Miodrag Lekić je u prvom obraćanju parlamentu upitao kako će se izaći iz trenutne političke krize i izrazio je pesimizam:

„Da li ćemo iz ove duboke krize, institucionalne, ekonomske, političke, moralne izaći nekom demokratskom tranzicijom? To je jedna mogućnost i druga mogućnost je radikalizovanje prilika, izazivanjem radikalnih rješenja. Po ovoj intonaciji koju sam čuo iz uvodnog izlaganja vidim da se ide ka toj drugoj varijanti“, konstatovao je Lekić.

Podsjetimo, premijer Milo Đukanović je pred samu Novu godinu uputio zahtjev za preispitivanje povjerenja Vladi. Taj zahtjev je uslijedio nakon višemjesečnih loših odnosa u vladajućoj koaliciji, kako u dijelu ekonomske politike, tako i u političkom dijelu.

Za povjerenje Vladi mora da glasa 41 poslanik. Podršku Vladi obezbjediće Demokratka partija socijalista, manjinske nacionalne stranke, Liberalna partija i Brajovićeve Socijaldemokrate.

Protiv povjerenja Vladi glasaće doskorašnji partner u vladajućoj koaliciji Socijaldemokratska partija, zatim opozicioni Demos, Socijalistička narodna partija i klub samostalnih poslanika, među kojima su poslanici GP URA i Demokrata.

To znači da su za povjerenje Vladi potrebni glasovi Pozitivne Crne Gore. Opozicioni Demokratski front na protestu ispred Skupštine prati dešavanja na plenumu.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG