Dostupni linkovi

logo-print

Raspodjela novca za kulturu: Nametanje nacionalnog ključa


Sarajevo Film Festival

Sarajevo Film Festival

Ovogodišnja raspodjela novaca iz federalnog proračuna za projekte iz obasti kulture izazvala je brojne polemike u javnosti. Mnogo je nezadovoljstva na način raspodjele iznosa od 650.000 eura, iza kojeg stoji ministrica kulture i sporta FBiH Zora Dujmović.

Predstavnici 22 institucije i udruženja koja se bave kulturom i umjetnošću zatražili su od Vlade Federacije hitno poništenje odluku o transferu novca za kulturu od značaja u ovom bh. entitetu, te ostavku ministrice Dujmović.

Tvrde da je samovoljno uvela nacionalni kriterij za raspodjelu sredstava, te da je provela anti-europsku politiku u kulturi, desetkujući međunarodno priznate programe i festivale.

„Radi se o jednoj politici koja je opasna za budućnost BiH. U toj raspodjeli, uz brojne upitne stvari, postoje stvari koje se tiču samih procedura i gdje postoji čitav niz nepravilnosti, koje su pravne prirode. Bit problema i te politike koje sam spomenuo leži u tome, da je očigledna tendencija gušenja internacionalnih projekata i institucija, koje se bave internacionalizacijom BiH“, naglašava Nihad Kreševljaković, direktor Sarajevskog ratnog teatra.

Novoimenovani direktor Kamernog teatra 55 iz Sarajeva Emir Hadžihafizbegović bio je još oštriji u svojim kritikama.

„Za mene je anticivilizacijska odluka da se nečemu što je brend ove države smanje sredstva za 70 posto. Sarajevo film festival ima 130.000 KM, a jedna 'virtualna' filmska manifestacija, koja ima pet ili šest filmova koje producenti pošalju, dobije 80.000 KM, to je festival 'Dani filma u Mostaru'“, kaže Hadžihafizbegović.

Kulturni djelatnici iz Sarajeva također su ogorčeni što su međunarodni projekti poput Internacionalnog teatarskog festivala MESS ili Sarajevo film festivala okvalificirani kao „bošnjački", o čemu Kreševljaković kaže:

Nihad Kreševljaković

Nihad Kreševljaković

„Oni su sve projekte koji dolaze iz Sarajeva, Zenice, kao što je Sarajevo film festival i festival MESS identificirali kao nekakve 'bošnjačke' projekte. To je otprilike kada se vi meni predstavite, a ja vam kažem niste to vi, vi ste neko drugi.“

S druge pak strane, direktor festivala "Dani filma Mostar" Slaven Knezović ne vidi ništa sporno u odluci ministrice Dujmović. Naglašava kako je ovom odlukom završena majorizacija Bošnjaka nad Hrvatima u području kulture.

„Prvo što se mora u svakoj višenacionalnoj zemlji dogoditi, to je taj balans između naroda u raspodjeli sredstava, pa tako i sredstava u kulturi. Moraju postojati partenerski odnosi, jer inače svako drugo gubljenje pariteta u nacionalnom smislu u višenacinalnoj sredini je pucanj u tu državu. Više se neće moći raditi u BiH kao što se radilo do sada, da jedan narod ima 90 posto sredstava, a drugi narod 10 posto“, ocjenjuje Knezović.

Oštar u kritikama prema sarajevskim umjetnicima bio je i kolumnist portala dnevnik.ba Tvrtko Milović. U kolumni pod nazivom „Sarajevski standard, nama sve - vama ništa“, dotakao se i argumenta „internacionalizacije“, za koji, kaže Milović, pomenuti umjetnici rastežu onako kako im odgovora.

„Ako petnaest godina neki festival pumpate novcem, naravno da će on postati uvažen i međunarodno priznat. Zbog toga su svi ostali festivali ili manifestacije zakinute. Meni se čini da je ove godine Ministarstvo odlučilo izjednačiti kriterije i da taj kriterij 'internacionalnosti' ne bude jedini“, dodaje Milović.

Zora Dujmović

Zora Dujmović

Na brojne novinarske upite, koji su ovih dana upućeni prema Ministarstvu kulture i sporta FBiH, resorna ministrica Zora Dujmović, odgovorila je na tek nekoliko. U izjavu za jedan od odabranih medija, Dujmović je opovrgla da su afiniteti za ovogodišnju dodjelu novca projektima iz kulture, bili isključivo nacionalni.

„Zašto su protumačili, zato što kulture nije bilo u smislu financijskih potpora od ove institucije u dijelovima gdje žive neki drugi narodi.“

Minorni iznos sredstava za kulturu od 650.000 eura još jednom je pokazao da su nedostatna za želje i apetite svih.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG