Dostupni linkovi

logo-print

Radončićeva velika obećanja: Kakvi su rezultati


Fahrudin Radončić

Fahrudin Radončić

Rješenje decenijama zataškavanih političkih ubistava, raskrinkavanje političke mafije, intenziviranje borbe protiv korupcije - s ovim je najavama počeo svoj mandat ministar sigurnosti BiH, Fahrudin Radončić. Velike riječi iz usta vlasnika najtiražnijeg dnevnog lista u državi, čelnika Saveza za Bolju budućnost i osobe koja je do imenovanja bila predmetom interesovanja državne sigurnosne službe.

Da je ispunjen makar dejelić obećanja ministra sigurnosti BiH, Fahrudina Radončića, danas bi, prema onome što je govorio, bar pola državnih čelnika bilo na robiji - što zbog naručivanja političkih ubistava, što zbog malverzacija i korupcije, pa čak i organizovanog kriminala. Istina, Radončić je u žižu javnosti vratio slučajeve koji su polako pali u zaborav, poput ubistva Joze Leutara, doministra unutrašnjih poslova FBiH, i Nežada Ugljena, zamjenika direktora Agencije za istrage i dokumentaciju, bivše obavještajne službe pri vlastima u Sarajevu, što smatra svojim uspjehom:

„Mi smo zemlja neriješenih političkih ubistava. Nije riješeno ubistvo rahmetli Nedžada Ugljanina. Nakon toga ubijen je i pomoćnik ministra, Joze Leutar. Tu je slučaj Ševa, zatim ubistvo porodice generala Halilovića, kao i dosta političkih ubistava u Sarajevu, koja nisu riješena. Mojim dolaskom na čelo Ministarstva sigurnosti, a to smatram svojim velikim rezultatom, ipak je došlo do jednog ohrabrenja ljudi da smiju govoriti o tim političkim ubistvima. Bošnjačka mafija, tim mislim na državni tip mafije, imala je politički kišobran. Imali su svoje medije, svoje fabrike, svoje političare, imali su svoje inozemne obavještajne veze. Ta ubistva su, naravno, ostala kao nešto što se ne može riješiti.“

Bivši ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, Mehmed Žilić, navodi kako se, da se htjelo, moglo nastaviti s pokretanjem predmeta u slučaju Leutarovog ubistva jer postoje nove indicije i izjave, poput onih koje su dali

Mario Miličević, jedan od šestorice Hrvata iz BiH koji su oslobođeni optužbi za ubojstvo doministra i general HVO, Ante Prkačina. Umjesto sigurnosti, Radončić se, kaže Žilić, najviše bavio politikom.

„Iskreno da kažem, od Radončića sam očekivao mnogo više, ali koliko vidim, on se vrti u krug. Više se bavi političkim rješenjima, nego policijskim strukturama. Za slučaj Leutar je dovoljan jedan novi dokaz, da se pokrene ponovni postupak. Ti dokazi već postoje, samo treba pokrenuti postupak“, ocjenjuje Miličević.

Ozbiljne optužbe na račun sprege političkog vrha - uglavnom bošnjačkih i kriminalnih grupa, ministar još nije dokazao, a uskoro će to morati učiniti pred parlamentarnim tijelom koje nadzire rad Agencija za provedbu Zakona, uključujući i ministarstvo.

„Neke stvari su se pokrenule, ali u posljednje vrijeme dobijamo odgovor kako to nije njegova nadležnost. Ako Ministarstvo bezbjednosti ima 200 ljudi i ima jednu jedinu nadležnost, a to je koordinacija bezbjednosnog sektora, onda nešto tu ne štima. U posljednjem izvještaju o stanju bezbjednosti za 2012. godinu, ministar je naveo nekoliko izuzetno važnih stvari koje nije argumentovao. Zato smo ga na sjednici Komisije i pitali da li to iznosi kao politički lider ili kao ministar bezbjednosti. Ako ministar bezbjednosti kaže da u BiH postoji direktna sprega između kriminalnih grupa, pravosuđa i izvršne vlasti, onda on to mora i da dokumentuje“, ističe Dušanka Majkić, predsjedavajuća Komisije za odbranu i sigurnost BiH.

Ministar Radončić svoju poziciju doživljava kao političku, ali smatra da se njegovim dolaskom mnogo toga promijenilo:

„Zaista se tamo osjetio moj dolazak, bez lažne skromnosti. Osjetilo se to na kraju i na radu Agencije za sprovođenje zakona. Depolitizirali smo agencije, depolitizirali smo Ministarstvo, imali smo puno uspješnih akcija, preko 300 ljudi je uhapšeno za kriminal. Imali smo čak i do sada nezapamćene akcije da je uhapšeno 12 policajaca zbog korupcije.“

Pokazana volja za borbu protiv korupcije

Razočarenja u rad Ministarstva Radončić nema, ali drugi su očekivali konkretnije poteze. Žilić izdvaja neke:

„Mi imamo podijeljenu policiju i devetnaest policijskih agencija koje nemaju Zakon koji reguliše odnos između tih policijskih agencija. Mi smo sa ekspertima Evrope uradili projekt policije BiH. Ta knjiga postoji u Vijeću ministara. Tu je urađena reforma kompletne policije BiH, koja bi, prije svega, bila mnogo racionalnija i efikasnija u smislu jeftinijeg koštanja. To bi se svelo na 12.500 policajaca koji bi bili mnogo efikasniji i upućeniji za mnoge poslove koji se sada dešavaju, pogotovo kada je privredni kriminal, korupcija i mito u pitanju, a ujedno i javna bezbjednost. Pozivam ministra Radončića da se makar upozna sa tim projektom.“

Ni na polju korupcije stanje nije bolje, navodi Eldin Karić iz antikorupcijske mreže ACCOUNT:

„Jedino čime smo do sada mogli da budemo zadovoljni jeste to da je pokazana volja da se krene u borbu protiv korupcije, samim tim što smo na neki način pokrenuli proces između Ministarstva sigurnosti i Agencije za prevenciju i koordinaciju u borbi protiv korupcije i nevladinih organizacija, da će se zajednički tome suprotstaviti. Ali, još uvijek nemamo neke stvari za koje bi mogli reći da je nešto konkretno urađeno“, navodi Karić.

Iako hapšenja članova organizovanih kriminalnih grupa, poput one Keljmendijeve, Radončić smatra uspjehom, istovremeno je činjenica da glavni akter, s kojim su ga povezivali, nije uhapšen u BiH, niti će mu se, po svemu sudeći, suditi. No, upravo je na ovom slučaju urađena jedna od pozitivnih stvari - počela je i konkretna saradnja između policija u regionu, odnosno Srbije, Crne Gore i BiH, što je naglasio i sam Radončić:

„Gospodin Keljemendi je u zatvoru. Gospodin Mišković se procesuira u Srbiji. Mislim da mi, kao tri ozbiljne države ili tri ozbiljne ličnosti, činimo sve da se nosioci organiziranog kriminala nađu pred licem pravde. Ovdje u BiH ćemo činiti i dodatne napore da pred lice pravde, jednog dana, izađe bošnjačka državna mafija, koja se bavila zamjenom identiteta.“

Radončić, za kojeg su i njegove koalicione kolege navodile da pliva u mutnim vodama, svojevremeno je i sam bio predmetom interesovanja sigurnosnih službi. Zbog poslova s nekretninama s Naserom Keljmendijem, te poslovanjem sa srbijanskim biznismenom, Miroslavom Miškovićem, vlasnikom Delte, bio je zanimljiv državnoj Agenciji za istrage i zaštitu. Radončić je s Miškovićem, i trećom fantomskom firmom, svojevremeno osnovao partnersku kompaniju Prezident nekretnine, čiji je udio kasnije prodao.

Agencija je bila zainteresirana i za kredite u iznosu od 22 miliona maraka, koje je kao vlasnik Dnevnog avaza, dobio od Razvojne bake FBiH. Iako ništa nije dokazano, mnogi vjeruju kako je njegov dolazak na mjesto ministra sigurnosti upravo i inicarin time - da se ništa ne dogodi - jer se, između ostalog, radi o lideru stranke koja je na prošlim opštim izborima ostvarila nevjerovatan uspjeh.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG