Dostupni linkovi

logo-print

Radnici srpske nacionalnosti tuže Aluminij i Vladu Federacije BiH


Prikupljanje punomoći za tužbu

Prikupljanje punomoći za tužbu

Inicijativni odbor bivših radnika srpske nacionalnosti mostarskog Aluminija u subotu je u Mostaru skup od nekadašnjih radnika predratnog Aluminijskog kombinata prikupljao potpise i punomoći za tužbu protiv te firme i vlasti Federacije BiH.

Pokretači tužbe tvrde da oko 1200 bivših radnika, od kojih je više od pola srpske nacionalnosti, nisu dobili dionice firme prilikom raspodjele kapitala na 44 posto Vladi Federacije, 44 posto Aluminiju, te 12 posto Hrvatskoj.

Punomoći i potpisi prikupljani su od nekadašnjih radnika, koji sada žive na području Mostara, ali i istočne Hercegovine.

"Radnici bivšeg Aluminijskog kombinata, društvenog preduzeća, nisu ostvarili svoja prava u procesu privatizacije. Nisu dobili dionice i neizvjesno je šta će i kad će dobiti od otpremnine i uvezivanja radnog staža. Juče u Nevesinju smo prikupili potpise do sada oko 100 bivših obespravljenih radnika nekadašnjeg Aluminijskog kombinata", rekao je medijima Stjepan Prskalo, jedan od pravnih zastupnika, koji posreduje između bivših radnika i jedne advokatske kancelarije iz Sarajeva.

On je dodao da su u subotu prikupljali punomoći i ugovore od svih koji putem suda žele ostvariti svoja prava.

Jedan od pokretača tužbe, Milan Jovičić, koji je nakon rata jedno vrijeme obavljao i dužnost predsjednika Gradskog vijeća Mostara, naglasio je da su predstavnici Inicijativnog odbora za poretanje postupka ovih dana obišli Nevesinje, Gacko i Trebinje, bivše radnike Aluminija.

"Pokrenuli smo sudski spor protiv Aluminija, Vlade Federacije BiH i Registra vrijednosnih papira", precizirao je Jovičić za Radio Slobodna Evropa.

Bivši radnici Aluminija srpske nacionalnosti u Mostaru 14.decembra 2013.

Bivši radnici Aluminija srpske nacionalnosti u Mostaru 14.decembra 2013.

On tvrdi da je objavljen spisak podijeljenih dionica radnicima, na kojem nema "preko 700 Srba, jednog broja Bošnjaka i nepodobnih Hrvata". Tvrdi da je ukupan broj radnika, koji su obespravljen na taj način, između 1200 i 1300.

Podsjetio je da je Vlada Federacije BiH 8. novembra i zvanično ušla u Aluminij, kada su imenovana u ime Vlade tri člana Nadzornog vijeća te kompanije.

Tvrdi da se država odrekla 100-postotnog kapitala, uzela 44 posto, a drugih 44 posto je dato Aluminiju da "po svojim aršinima" podijeli to radnicima.

"Hrvati su dobili obilato, Bošnjaci mrvice", reko je Jovičić, dodajući da Srbi od Dejtona do danas nisu nikada samostalno istupali, nego zajednički sa Bošnjacima, ali da su sada primorani da "kao Srbi podignu glas i izbore se za svoja prava".

Dodao je i da su spremni ići i do Strasbourga, ukoliko bh. sudske instance slučaj budu odbijale.

Jedan od bivših radnika, Jovo Džonlez (65), rekao je za RSE da je 23 godine radio u Aluminijskom kombinatu.

"Nemam pravo na dionice, a došao sam 1973. godine u Aluminij, među prvim radnicima koji su išli na obuku za vođenje i održavanje Aluminija, tada Fabrike glinice. Nikakva prava nisam ostvario, pa ni zakonsko pravo na povratak na radno mjesto. Nisu me htjeli primiti nazad. Otpremninu nekakvu su davali od hiljadu maraka, međutim ja to nisam htio prihvatiti", rekao je Džonlez.

Podsjećanja radi, još bivši direktor Aluminija, Ivo Bradvica, prije nešto više od mjesec dana, odgovorio je na optužbe Milana Jovičića o nacionalnoj diskriminaciji pri upisu dionica radnicima.

"Registriran je onaj ko je ispunjavao kriterije i ko je mogao biti registriran. A neka izvoli gospodine, neka vidi kakvi su bili kriteriji i neka se onda javlja. A Registar vrijednosnih papira ili bilo ko drugi - pa nije valjda radio niko ništa ovdje mimo zakona. Svi imaju uvida", rekao je tada Bradvica.
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

XS
SM
MD
LG