Dostupni linkovi

logo-print

Radmanović: Međunarodna zajednica kriva za zastoj na putu BiH ka EU


Nebojša Radmanović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u intervjuu za naš radio je ocijenio kako je skeptik kada je u pitanju provedba presude Sejdić-Finci, ali i okrivio međunarodnu zajednicu da pravi zastoj BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji. Radmanović tvrdi da mu je Oli Ren, bivši evropski komesar za proširenje, rekao da BiH neće moći aplicirati dok postoji Ured visokog predstavnika (OHR).

Istovremeno, član Kolektivnog šefa države je naglasio i da je saradnja u regiji dobra, ali da treba rješavati konkretna pitanja, a ne da se susreti na najvišim nivou svode na protokol.


RSE: Drugi mandat ste u Predsjedništvu BiH. Kako u odnosu na prethodni period cijenite doprinos Predsjedništva u ukupnom bh. napretku prema Evropskoj uniji i NATO-u?

Radmanović: I stav a i način rada Predsjedništva, i u prethodnom i u ovom mandatu, potpuno je isti kada je u pitanju put prema Evropskoj uniji. Naime, jasno je opredjeljenje: što brži mogući put prema Evropskoj uniji. No, ne zavisi sve od Predsjedništva. I tu imamo male zastoje. Naime, meni se lično čini da pri kraju prvog mandata Predsjedništva, početkom 2009., mi smo bili, da tako kažem, na vrhuncu moći – bio nam je novembarski izvještaj iz 2008. odličan, isti kao crnogorski. Crna Gora je aplicirala za kandidatski status, dobila ga, napredovala, drago mi je, čestitamo im, a nama nisu dozvolili da apliciramo.

RSE: Ko nije dozvolio Bosni i Hercegovini da aplicira?

Radmanović: Oli Ren je rekao: 'Ne možete aplicirati dok OHR sjedi u Bosni i Hercegovini'. I mi od tada stagniramo. Ovo što kažem nije odbrana Predsjedništva ili nekog drugog organa u Bosni i Hercegovini, nego samo da ukažem na kompleksnost pitanja.

RSE: Znači li to da je OHR glavni problem u Bosni i Hercegovini zbog kojeg ova zemlja ne može prema Evropskoj uniji?

Radmanović: Pored ove ocjene koju sam spomenuo, ja inače mislim da OHR jeste glavni problem, nije suverena Bosna i Hercegovina dok ima takvo tijelo koje je iznad legalno izabranih organa, koje je iznad svih ljudi u Bosni i Hercegovini, koje može da donosi zakone. Iz tog ugla kad se gleda, onda je ovaj zastoj prema Evropskoj uniji razumljiv. Međutim, ima tu i naših propusta. Ja mislim da smo sada negdje blizu rješenja pitanja državne i vojne imovine, što su posljednji uslovi za odlazak OHR-a, ako, naravno, oni iz Vijeća za implementaciju mira budu htjeli da odu.

RSE: Jedna od glavnih prepreka ulaska Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju jeste famozna presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Četiri godine će se sada navršiti a da je Bosna i Hercegovina nije provela. Kako gledate na mogućnost skorog rješenja i na sve češće cinične zamjene teza da se, umjesto o slučaju Sejdić-Finci, govori o slučaju Komšić?

Radmanović: Ja sam inače optimista, međutim, kada je u pitanju u ovom momentu rješenje pitanja Sejdić-Finci, moram reći da sam skeptik. Čini mi se da su političari, uz lošu asistenciju međunarodnih političara, došli do jedne granice od koje ne mogu dalje.

RSE: Koliko će još vremena trebati da se to pitanje riješi i hoće li biti dovedeni u pitanje izbori naredne godine?

Radmanović: Niko vam neće moći tačno odgovoriti koliko će trebati vremena. Kad pitate direktne aktere, oni će vam reći da su se izmorili, da su napravili više raznoraznih varijanti, svi misle da su popuštali drugima, ali – rješenja nema. Ali ja mislim da to ne može i ne smije ugroziti izbore.

RSE: Uprkost tome što se nacionalne manjine neće moći kandidovati za člana Predsjedništva, odnosno Dom naroda državnog Parlamenta?

Radmanović: Možda će i moći. Ima još vremena da se to ispravi. Sada nam je samo rok za izmjenu Ustava zbog aplikacije za Evropsku uniju.

RSE: Nedavno ste izjavili kako niste sigurni, kada bi Bosna i Hercegovina i provela presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, da bi Evropljani dozvolili njeno približavanje evropskoj zajednici. Šta ste pod tim tačno mislili?

Radmanović: Evropa nije jasno opredijeljena da se zaokruži sa Zapadnim Balkanom, i zbog toga sam ovo uglavnom rekao. Da je obrnuto, mogli bi oni da uzbrzaju proces. Ako ga ne ubrzaju, ako mi budemo imali sve uslove kao Hrvatska, to znači da nećemo za 15 godina biti članica Evropske unije, i to je deprimirajuće za ovaj prostor. Ovdje, po mom viđenju, žive Evropljani.

RSE: Ono na čemu nisu na istom nivou ovdašnji građani, bar kad su u pitanju Evropljani – je standard. Građani sve lošije žive. Nevladin sektor tvrdi da ovdašnja vlast skoro pa ništa ne radi. Iako to nije u ingerenciji Predsjedništva, kako gledate na taj problem?

Radmanović: Stanje jeste teško i vlast, moram reći, nije pronašla rješenje za to. Mora pronaći za to rješenje, ali bismo morali mi sa nivoa Bosne i Hercegovine, u cjelini političari, da obezbijedimo političku stabilnost koja znači mogućnost za ulaganje.

RSE: Prema Vašoj ocjeni, koliko je dobra saradnja u regiji? Čini se da je ona poboljšana, tu prvenstveno mislim na posljednji susret predsjednika Srbije i Hrvatske. Jedna od poruka sa tih susreta bila je da je prošlo vrijeme kada je Bosna trebala da se plaši kada se zbliže zvanični Zagreb i Beograd. Je li ova ocjena istinita?

Radmanović: Čini mi se da jeste. I mi iz Bosne i Hercegovine smo doprinijeli tim dobrim odnosima u regionu. I ja pripadam onima koji misle da je neophodno da odnosi sa susjedima budu na najvišem nivou.

RSE: Ali, zbog čega se svi ti susreti svedu samo na puki protokol? Mnogo je otvorenih pitanja, od granica, privrede, ekonomije. Zašto se ta pitanja ne rješavaju?

Radmanović: Zavisi od nadležnosti. Najviše su se sastajali i da tako kažem, probili led, predsjednici, ali susreti izvršnih organa vlasti koji se sve češće dešavaju, donijeće rješenja i ovih drugih pitanja o kojima govorite. Ja pripadam onima, a ima ih dosta u regionu, koji kažu: 'Izvadimo sve na sto'. Mislim da je to put i da se na tome radi. Očekuju se već u ovom mjesecu sastanak Vlade Srbije i Savjeta ministara BiH. To je krupan korak naprijed i to će donijeti određene rezultate.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG