Hapšenje Monike Ilić ohrabrenje za žrtve

Zoran Matkić

Uhićenje Monike Ilić, rođene Simonović, osumnjičene za ratne zločine nad bošnjačkim i hrvatskim civilima u Brčkom, pozdravili su u brčanskim udrugama ratnih stradalnika.

„Monstrum s likom djevojčice napokon je iza rešetaka“, kaže predsjednik Udruženja brčanskih logoraša Fadil Redžić.

Prošao je torture i mučenja logora Luka i drugih brčanskih stratišta na kojima je Monika Simonović, s uigranim timom brčanskih zločinaca, odlučivala o tome tko će od zatočenika živ dočekati iduće jutro.

„Ja mislim da je ovo jedna satisfakcija za sve ove ljude koji su na jedan određen način prošli tu torturu koju je vršila tadašnja djevojčica, zloglasna monstrumka Simonović Monika. Mislim da će ovo biti jedno ohrabrenje za sve nas što je ona uhapšena. Mene kao čovjeka stvarno iznenađuje da je tako tada jedno mlado dijete, koje je imalo 16,17 godina, moglo da vrši takve torture nad ljudima u hangaru 1 i 2 logora Luke, a i u susjednim prostorijama Interšpeda i Tranšpeda također je vršila raznorazne torture“, kaže Fadil Redžić.

Brčak Džafer Deronjić s nekoliko svojih sugrađana iz bolničkog kreveta u pidžami je doveden u hangare logora Luka.

„Bila je to djevojčica koja nije imala ništa žensko osim imena. Najradije bi bio da se nisam desio tamo i da je se ne sjećam nikako. Međutim, bolna su sjećanja takvih ljudi. Ja sam jedan od očevidaca mnogih stvari u Luci koje je ona radila, ustvari nedjela, sa Jelisićim Goranom, sa Đurić Ivanom - to je gospodin koji je nju vodio, Čupo ga mi zvali. Ali jedno je sigurno, da je teško zamisliti da može djevojka u tim godinama raditi ono što je ona radila - kad čovjeku slomljenom flašom pokuša da razdere stomak, on se saginje i ona mu lice podere“, sjeća se Džafer Deronjić.

Očevidac zlodjela Monike Simonović u logoru Luka bio je i Đelo Kamberi:

„Ja sam vidio jednom prilikom da je čovjeka ubila iz pištolja pucnjem u glavu. U drugim prilikama, pri dovođenju novih logoraša u prvi hangar, ulazila je uvijek sa jednom kesom u ruci i tražila je da se izvade i stave u kesu novčanici, zlatno prstenje i satovi. Dolazila je u upravu Luke, gdje je radila takve stvari koje ja nisam vidio, ali sam vidio te ljude kad su se vratili. Ti ljudi su bili isječeni, masakrirani, i čuo sam od njih - ili nožem ili flašom“, priča Kamberi.

Sitna riba

Bivši brčanski logoraši ističu da će pravda biti ispunjena kada se svi sudionici u zločinima nađu na optuženičkim klupama. Kažu da je Monika Simonović i ranije mogla biti uhićena.

„Zašto nije dosad, ne bih ulazio, ali dobro došla i sad, pa nek dokaže da nije kriva. Veliki broj svjedoka, nas, ima koji smo vidjeli i koji smo doživjeli torturu od nje ili omalovažavanje. I vjerovatno ćemo biti, neki od nas, i pozvani na sud, pa ćemo se suočiti. Meni je drago što sam se suočio sa Jelisić Goranom kad sam mu par ubistava dokazivao. Tražio je pauzu od suda pet minuta da se odmori i da popije tabletu. Mislim da će i njoj trebati uskoro“, kaže Džafer Deronjić.

„Ja lično smatram da je ona mogla da bude uhapšena prije šest, sedam godina, ili je možda trebala da bude uhapšena onog istog dana kada je bio uhapšen i Goran Jelisić, koji je u Hagu osuđen na 40 godina. Ona je za sve te zločine u Luci znala i sa njim je to radila“, dodaje Fadil Redžić.

„Danas me baš isto neko pitao da lije to neka satisfakcija žrtvama. I nije i jeste. Zašto kažem da nije i jeste? Monika, ona je sitna riba. Ima puno krupnijih koji još uvijek sjede čak u foteljama, koji su direktori i na nekim još višim funkcijama. Ove sitne ribe, oni su samo izvršioci. Gdje su organizatori svih onih zločina koji su se desili, ne samo u Luci, nego u Partizanu, u Kasarnoj, u Tesli i u Laseru“, upitao se Đelo Kamberi.

*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:

Civilne žrtve rata načekaće se za odštetu
Procesuiranje zločina iz jablaničkog Muzeja revolucije