Dostupni linkovi

logo-print

Rad institucija: Pojedinačni primjeri dobre prakse nijesu dovoljni


Zgrada Vlade Crne Gore

Zgrada Vlade Crne Gore

Osnovni cilj Vlade izbornog povjerenja, odnosno, učešća predstavnika dijela opozicije u kabinetu premijera Mila Đukanovića je sprječavanje zloupotreba državnih resursa i obezbjeđivanje uslova za održavanje poštenih i slobodnih izbora. Međutim, u međuvremenu su se pojavili i znaci koji bi možda mogli biti prvi nagovještaj neke nove prakse u radu državnih organa.

Da li će državni aparat zaista početi da radi efikasnije, savjesnije i uz potpun uvid javnosti, još uvijek se ne može znati, ali prethodnih dana su zabilježeni primjeri koji bi možda mogli biti prvi nagovještaj novog modela ponašanja, prije svih članova Vlade, a onda i na ostalim nivoima.

Odluka ministra unutrašnjih poslova Gorana Danilovića da većinu vozila koja koriste zaposleni u administraciji Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i policijski šefovi, dodijeli operativcima koji rade na suzbijanju kriminala je logična za svakog kome su od birokratije važniji ljudi koji treba da isporuče konkretne rezultate.

Osim ovog poteza u smjeru povećanja efikasnosti, ministar Danilović je saopštio da je privatni put u Beograd platio svojim novcem, što do sada, nažalost, nije bila ministarska praksa.

Smjerom savjesnijeg odnosa prema novcu poreskih građana, krenuo je i predsjednik Skupštine Darko Pajović, koji za put u Sloveniju nije koristio ni vladin avion, ni linijsku biznis klasu, već je u Ljubljanu otputovao ekonomskom klasom.

U nevladinom sektoru podržavaju ovakve primjere, ali uz značajne rezerve.

"Ovi primjeri ohrabruju, ali smatram da postoje mnogo značajniji oblici ušteda i povećanja ekonomičnosti javne potrošnje kojima se opoziciona struktura u Vladi mora baviti", rekao je za RSE saradnik Instituta alternativa Marko Sošić.

"Prvenstveno mislim na sve vrste diskrecionih troškova koji su nedefinisani, a postoje u državnom budžetu: reprezentacija, troškovi za prevoz i sve one budžetske kategorije koje počinju sa riječju 'ostalo'. Mi smo pokušavali da otkrijemo što se sve krije iza tih budžetskih kategorija, međutim, došli smo do saznanja da je ta oblast sistemski neuređena i da postoje diskreciona ovlašćenja koja rukovodiocima omogućavaju širok prostor za pravdanje troškova", kaže Sošić, koji smatra da postoji ogroman prostor za sistemsko djelovanje za smanjivanje javne potrošnje.

Edin Koljenović

Edin Koljenović

Edin Koljenović, koordinator programa dobrog upravljanja Građanske alijanse, kaže da djeluje kao da se dešava ozbiljniji odnos prema državnoj imovini.

"Zaista je neophodno da, ako želimo da uspostavimo princip vladavine prava, visoki javni funkcioneri na svom primjeru pokažu odnos koji će slijediti i ostali službenici na nižim nivoima", smatra Koljenović.

Postoje naznake da bi i transparentnost rada Vlade mogla biti podignuta na viši nivo.

Jedan od prvih poteza ministra finansija Raška Konjevića je bio da javnost konačno upozna sa visinom naplativog poreskog duga, a potpredsjednik Vlade Milorad Vujović je pokrenuo inicijativu da se sjednice Vlade otvore za javnost.

"Povećanje transparentnosti je od ključnog značaja jer predstavlja prvi korak ka ostvarivanju svih promjena", smatra Edin Koljenović iz Građanske alijanse, koji dodaje da "moramo znati što se dešava na svim nivoima: u Vladi i lokalnim samoupravama.

Saradnik Instituta alternativa Marko Sošić smatra da je mnogo važnije da sve tačke dnevnog reda o kojima Vlada raspravlja budu redovno objavljivane.

"Sada se dešava da tačke dnevnog reda koje su proglašene nekim stepenom povjerljivosti ne budu objavljene ni u okviru dnevnog reda, tako da se određene odluke usvajaju, a da javnost ne zna ni da su bile na dnevnom redu. Zato, kao prvi korak predlažem da dnevni red sjednica Vlade bude cjelovit da javnost može da zna što je Vlada razmatrala i usvojila. Generalno, u Institutu alternativa podržavamo sve u vezi sa većom otvorenošću državnih organa", zaključio je Sošić.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG