Dostupni linkovi

logo-print
Autori: Mihail Sokolov i Claire Bigg, priredila Biljana Jovićević

I pored bijesa Zapada zbog akcija u Ukrajini, ovaj je sukob popularost ruskog predsjednika vinuo u nebo u vlastitoj zemlji. Konfliktne su mu situacije i ranije vraćale podršku, no pojedni upozoravaju da bi se Ukrajina mogla obiti o glavu Kremlju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, uživa gotovo nezabilježenu popularnost u svoj zemlji. A jedni razlog takvog rasta popularnosti, prema riječima sociologa je, snažna reakcija Rusije u Ukrajini.

“Lansirana je svirepa antiukrajinska kampanja“, kaže vodeći sociolog Lev Gudkov, director nezavisnog ruskog istraživačkog centra Levada.”Vlasti koristi jezik rata, retoriku “borbe protiv fašizma” za konsolidaciju i jedinstvo masa”, objašnajva Gudkov.

Uprkos ljutnji Zapada zbog uloge Rusije u raspirivanju separatističke pobune u Ukrajini, uključujući i dramatičnu aneksiju Krima – krstaški pohod Moskve protiv onoga što oni nazivaju "neonacistička prijetnja koja izvire iz Kijeva" isplati se kod kuće.

Prema istraživanju od prošle sedmice koje je uradio Levada centar, neupitno 83 posto Rusa odobrava sve što Putin radi kao predsjednik države.

To je skoko od 18 posto više u odnosu na početak prošle godine i samo malo niže od njegovog ranijeg rekorda od 87 posto podrške koju je imao tokom sukoba sa Gruzijom 2008. zbog otcijepljenja promoskovske regije Južna Osetija.

Što znači da nije slučajanost to da je Putin izrazito popularan kada je njegova zemlja uključena u neugodne vojne operacije.

Tokom sva tri konflikta za njegovog manadata u Čečeniji, Gruziji i sada u Ukrajini, Putin je igrao na kartu ruskog nacionalnog ponosa i duboko usađenog osjećaja da Zapad nema razumijevanja za Ruse.

“Svaki njegov rast je praćen sa tom vrstom militarističke ratoborne retorike, uz patriotske pozive”, kaže Gudkov.

“Ako gledate na istoriju odnosa prema Putinu, prvi rast popularnosti stigao je tokom drugog rata u Čečeniji, bombaškog napad u Moskvi. U tom periodu, njegova je popularnost naprosto probila plafon u razmaku od dva mjeseca”, navodi on.

Druga studija koja je urađena u aprilu, od strane ruske državne agencije za ispitivanje javnog mnjenja VTSiOM, pokazala je da 82 odsto ispitanih misli da njihova zemlja ima važnu ulogu na globalnom planu, u odnosu na 58 odsto onih koji su u to vjerovali prije šest godina.

Jedna četvrtina kaže da Rusija ima “veoma veliki uticaj” na globalne odnose, a više od pola ispitanih smatra da je ta uloga “prilično uticajna”.

I pored toga što su međunarodne sankcije pogodile Rusiju posljednjih sedmica, Putin u suštini svoj politički opstanak duguje Ukrajini.

Prije nego što je kriza buknula u Kijevu prošle jeseni, njegova podrška je bila najmanja od kada je preuzeo vlast.

U septembru 2013., istraživanje Levada Centra, pokazivalo je da Putinova lična popularnost kao i odobravanje načina na koji on obavlja svoj posao ima podršku manje od polovine Rusa.

Čak ni ogromnih 51 milijardu dolara za organizovanje Olimpijskih igara u Sočiju, Putinov omiljeni projekat, nije pomoglo da poveća njegovu popularnost za više od 3 do 4 odsto.

“Ja sam mislio da je taj pad više nemoguće nadoknaditi“, priznaje Gudkov.

Putin naravno nije dirigovao protestima na Maidanu u Kijevu, koji su potpalili ukrajinsku krizu.

Ali, kako ruski novinar iz “Vedomosti” Maksim Trudoljubov ukazuje, Putin “ima nevjerovatno dobar osjećaj za situacije” i bio je u stanju da iskoristi taj prevrat u svoju korist.

Kako situacija na istoku Ukrajine rapidno prerasta u haos i krvoproliće, analitičari pak procjenjuju, da se Putin igra sa vatrom.

Trudoljubov kaže da aneksija Krima, posebno, može voditi do toga da se na kraju obije o glavu Kremlju.

“Političke procese koji su započeli posljednjih mjeseci nije moguće kontrolisati” upozorava Trudoljubov.

“Niko ne može biti 100 posto siguran da će konfliktom u Ukrajini moći upravljati, da se može zagrijavti i hladiti po komandi.To je bio jedan efektan ali istovremeno i rizičan proces”, kaže ovaj ruski novinar.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG