Dostupni linkovi

logo-print

Fukuyama: Putinizam i IDIL nisu alternativa liberalnoj demokratiji

  • RSE

Francis Fukuyama

Francis Fukuyama

Ruski predsjednik Vladimir Putin i Islamska država Iraka i Levanta (IDIL) su zakleti neprijatelji koji, na prvi pogled, imaju malo toga zajedničkog. Međutim, obje strane su fokusirane na aktivnosti kojima, prema mišljenju američkog američkog političkog teoretičara Francisa Fukuyame, dijele dvije aktivnosti: traže načine za kreiranje političke alternative modernoj liberalnoj demokratiji – i svaki pokušaj će propasti.

U intervjuu za RSE, koji je dao dok je boravio u Tbilisiju ovog mjeseca, Fukuyama je naveo da povijest pokazuje da proces modernizacije dovodi do formiranja liberalnih demokratija sa tržišnim sistemima u društvima. Ipak, neki lideri insistiraju na kreiranju alternativnih modela, iako su isti nestabilni i retrogradni.

Putinovi autoritarni napori da stvori kontroliranu demokratiju u Rusiji predstavlja dobar primjer.

Fukuyama, profesor međunarodnih studija na Stanford Univerzitetu, se prisjeća da su nakon pada Sovjetskog saveza 1991. godine mnogi ljudi očekivali da će Rusija proći kroz brzu tranziciju iz komunizma u demokratiju. To je bilo ubrzo nakon što je sam Fukuyama objavio popularni esej pod nazivom "Kraj povijesti?" u kojem je naveo da je došao kraj ideološkim bitkama između Istoka i Zapada, kao i da je zapadna liberalna demokratija pobijedila.

Međutim, tada je u Rusiji došlo do perioda eksperimentiranja sa relativno većim liberalizmom predsjednika Borisa Jelcina, koji nije doveo do demokratije, nego do uspona Putina i autoritarnog sistema, neformalno nazvanog 'Putinizam'. Sistem ima sve oznake parlamentarne demokratije, ali je, ustvari, režim koji omogućava predsjedniku i njegovim sljedbenicima da u svojim rukama drže svu moć i bogatstvo.

"Mislim da je ideja koju su ljudi imali nakon 1991. da će doći do brze tranzicije očigledno pogrešna", navodi Fukuyama, komentarišući dešavanja u Rusiji pod vodstvom Putina.

Navodi da Putinov autoritarni sistem ne znači da je on izgradio uspješnu alternativu liberalnoj demokratiji. Naprotiv, sistem svoje postojanje može djelomično zahvaliti sporom razvoju srednje klase u Rusiji, koja bi inače zahtjevala učestvovanje u vlasti. Taj spori razvoj je posljedica odluke države da uspostavi monopol nad najunosnijim državnim aktivnostima – izvozu energije i drugih prirodnih resursa.

Bedž sa Putinovim likom

Bedž sa Putinovim likom

"Mnogo toga ima veze sa ekonomskim rastom, jer mislim da u zemljama sa visokim rastom i razvijenom srednjom klasom, sa mnogo obrazovanih ljudi, postoji tendencija za traženjem veće političke participacije", navodi Fukuyama.

"Mislim da ono što vidimo kroz razvoj Putinizma u Rusiji i drugim dijelovima istočne Evrope je, na neki način, nemogućnost modernizacije da proizvede društvo sa razvijenom srednjom klasom", ocjenjuje.

Prazan sistem

Međutim, ako je Putinizam trenutno toliko ukorijenjen u Rusiji, analitičar to naziva praznim sistemom. Njegov model je zasnovan na uskom ekonomskom modelu ovisnom o energiji, koji se sada raspada, navodi Fukuyama.

"Smatram da ovo što se trenutno dešava u Rusiji, uz globalni pad cijena, je isticanje te praznine, i nakon još jedne decenije propadanja ekonomije ćemo vidjeti da li Rusi zaista misle da je ovo odlična alternativa slobodi i prosperitetu koji vidimo u zapadnoj Evropi", smatra Fukuyama.

Fukuyama dodaje da je zapadnoj Evropi trebalo 150 godina da razvije svoj sistem liberalne demokratije, kao i da posljednje dvije decenije "nisu obavezno znak da se ovakav politički razvoj neće nikada desiti" i u Rusiji.

Također, politički analitičar ne vidi budućnost za radikalni islam kao alternativu liberalnoj demokratiji.

"IDIL nije država i prilično sam uvjeren da je neće uspostaviti, jer to sigurno nije privlačna država", navodi i dodaje kako "to nije država u kojoj milioni ljudi umiru da bi živjeli u državi koja redovno obezglavljuje ljude i prisiljava žene žive veoma ograničene uloge".

Pripadnik IDIL-a

Pripadnik IDIL-a

Uspjeh IDIL-a i drugih radikalnih islamskih grupa pripisuje neuspjehu autoritarnih vlada u arapskom svijetu da uspostave režime sa popularnim legitimitetom i ispune ekonomske potrebe svojih građana.

"Istina je da liberalizam nije uspješan u tom dijelu svijeta", navodi Fukuyama.

"Ali, ne smatram da radikalni islam predstavlja dugoročnu civilizacijsku alternativu (demokratskim) režimima koji postoje u Evropi, Sjevernoj Americi i Aziji", dodaje.

Fukuyama kaže da "nema povijesnog procesa modernizacije koji dolazi iz društava", koji dovodi do postepenog razvoja liberalnih demokratija sa tržištnim sistemima. Kao najbolji primjer navodi demokratske sisteme u današnjoj zapadnoj Evropi. Tamo, građani dijele moć i imaju priliku da se obogate, dok država radi na tome da osigura da ekonomske razlike nisu prevelike.

"Tačno je da, ako jednostavno imate tržište kapitalizma koje nije ukorijenjeno u istinski demokratski sistem, onda ćete vidjeti porast nejednakosti. I to je razlog zašto svaki moderni kapitalistički sistem ima socijalnu državu, a u Evropi te socijalne države uzimaju 50 posto BDP-a i redistribuiraju ga na fer način", napominje Fukuyama.

"Uvijek sam smatrao da je Evropska unija predstavljala najbolji primjer onoga što smatram krajem povijesti“, kaže, te zaključuje kako je "model Sjedinjenih Država liberalniji, tako da je redistribucija manja nego u, recimo, Nizozemskoj ili Švedskoj, ali sve moderne zemlje to rade", zaključuje naš sagovornik.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG