Autor: Tom Balmfort, prevela: Ena Stevanović
Uoči Zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014.godine, ruski predsjednik Vladimir Putin je potpisao novi strogi zakon čiji je cilj borba protiv terorizma i povećanje sigurnosti. Međutim, kritičari tvrde da taj zakon koji je nastao s ciljem da uguši pobunu u ruskoj regiji Sjevernog Kavkaza uveliko podsjeća na eru vladavine Jozefa Staljina i njegove principe kolektivne pravde i krivice.
Predsjednik Vladimir Putin je 3.novembra potpisao zakon kojim se zahtijeva da „bliska rodbina i poznanici“ onoga ko je počinio teroristički akt mora platiti odštetu, kako materijalnu tako i moralnu, za posljedice učinjenog djela.
Zakon također omogućava vlastima da oduzmu imovinu rodbini i prijateljima militanata te osigurava zatvorske kazne od deset godina onima koji su osuđeni za primanje obuke s ciljem „obavljanje terorističkih aktivnosti“.
Mairbek Vatchagayev je analitičar fondacije Jamestown sa Sjevernog Kavkaza i direktor Centra za istraživanje Kavkaza sa sjedištem u Parizu.
„Ovo apsolutno nije normalno. Ovo je povratak u tridesete kada se Staljin zalagao za kolektivnu odgovornost za provedene zločine. Još jednom se pokazalo da Putin sebe smatra pristalicom Staljina i Staljinove ere.“
Ovaj zakon je potpisan samo četiri mjeseca prije početka Zimskih olimpijskih igara 2014.godine u Sočiju, gradu koji se nalazi svega nekoliko stotina kilometara od neposlušnog Sjevernog Kavkaza.
Strah da bi teroristički napad mogao ugroziti Olimpijske igre u Sočiju je dodatno porastao prošlog mjeseca kada je žena bombaš samoubica iz Dagestana aktivirala eksploziv u autobusu u Volgogradu ubivši šest i ranivši trideset osoba.
Analitičari tvrde da je zakon koji je ušao u parlament prije napada u Volgogradu i koji je vrlo brzo izglasan, dio Kremljinove oštre politike u regiji Sjevernog Kavkaza.
Vlasti također testiraju DNA konzervativnih muslimanki u ovoj regiji kako bi ih brže identificirali ukoliko izvrše ovaj samoubilački teroristički akt, piše Reuters.
Zakon koji je Putin potpisao 3.novembra na nacionalnoj razini vrlo učinkovito oponaša taktiku progona rodbine koja se već duže vrijeme sprovodi u Čečeniji pod vođstvom Kremljinovog pristalice Ramzana Kadirova. Vatchagayev kaže da je pomenuta taktika učinila Čečeniju „najmirnijom republikom u regiji“, što je u oštroj suprotnosti sa Dagestanom i Ingušetijom.
Vatchagayev kaže da se Kremljin nada da će taj uspjeh ponoviti u čitavoj regiji.
„Vladimir Putin je odlučio sprovesti čečenske mjere u čitavom Sjevernom Kavkazu. Zakon je gotovo potpuno usmjeren na Sjeverni Kavkaz protiv naoružanih militanata,“ kaže on.
Vatchagayev dodaje da je zakon nejasan jer „rodbina“ i „bliski poznanici“ mogu značiti „čitav klan“ u većinskoj islamskoj republici kao što je Čečenija.
Analitičari kažu da se zakon potpuno uklapa u novi, puno strožiji način borbe sa pobunama uoči Olimpijskih igara.
Andrei Soldatov, osnivač web stranice agentura.ru koja prati sigurnosne službe kaže da su i oni uočili odmak od dosadašnje metode poticija pobunjenika na predaju.
„Taktike koje sigurnosne službe danas koriste su potpuno drugačije nego prije godinu dana. Prije godinu dana su kombinirali specijalne operacije sa nespecijalnim operacijama, kao što je poticanje ljudi na predaju i rehabilitaciju. Izgleda da su ove aktivnosti sada potpuno zaustavljene u gotovo svim republikama Sjevernog Kavkaza i da se koristi samo oštar pristup.“
Međutim, Soldatov nije toliko uvjeren da će ove metode donijeti željene rezultate u Sjevernom Kavkazu zbog različitih lokalnih uvjeta.
„Mislim da ovisi o tome o kojoj republici govorimo. Jedna je stvar to da se u Čečeniji svi boje Kadirova i njegovih ljudi. U tom slučaju bi ova taktika kratkoročno mogla biti učinkovita. Međutim, smatram da je situacija u Dagestanu potpuno drugačija. Tamo sigurnosne snage gube bitku za srca i razum stanovnika. I stoga bi ovakve mjere mogle samo povećati osjećaj razočarenja,“ zaključuje Soldatov.
Uoči Zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014.godine, ruski predsjednik Vladimir Putin je potpisao novi strogi zakon čiji je cilj borba protiv terorizma i povećanje sigurnosti. Međutim, kritičari tvrde da taj zakon koji je nastao s ciljem da uguši pobunu u ruskoj regiji Sjevernog Kavkaza uveliko podsjeća na eru vladavine Jozefa Staljina i njegove principe kolektivne pravde i krivice.
Predsjednik Vladimir Putin je 3.novembra potpisao zakon kojim se zahtijeva da „bliska rodbina i poznanici“ onoga ko je počinio teroristički akt mora platiti odštetu, kako materijalnu tako i moralnu, za posljedice učinjenog djela.
Zakon također omogućava vlastima da oduzmu imovinu rodbini i prijateljima militanata te osigurava zatvorske kazne od deset godina onima koji su osuđeni za primanje obuke s ciljem „obavljanje terorističkih aktivnosti“.
Mairbek Vatchagayev je analitičar fondacije Jamestown sa Sjevernog Kavkaza i direktor Centra za istraživanje Kavkaza sa sjedištem u Parizu.
„Ovo apsolutno nije normalno. Ovo je povratak u tridesete kada se Staljin zalagao za kolektivnu odgovornost za provedene zločine. Još jednom se pokazalo da Putin sebe smatra pristalicom Staljina i Staljinove ere.“
Ovaj zakon je potpisan samo četiri mjeseca prije početka Zimskih olimpijskih igara 2014.godine u Sočiju, gradu koji se nalazi svega nekoliko stotina kilometara od neposlušnog Sjevernog Kavkaza.
Strah da bi teroristički napad mogao ugroziti Olimpijske igre u Sočiju je dodatno porastao prošlog mjeseca kada je žena bombaš samoubica iz Dagestana aktivirala eksploziv u autobusu u Volgogradu ubivši šest i ranivši trideset osoba.
Analitičari tvrde da je zakon koji je ušao u parlament prije napada u Volgogradu i koji je vrlo brzo izglasan, dio Kremljinove oštre politike u regiji Sjevernog Kavkaza.
Vlasti također testiraju DNA konzervativnih muslimanki u ovoj regiji kako bi ih brže identificirali ukoliko izvrše ovaj samoubilački teroristički akt, piše Reuters.
Zakon koji je Putin potpisao 3.novembra na nacionalnoj razini vrlo učinkovito oponaša taktiku progona rodbine koja se već duže vrijeme sprovodi u Čečeniji pod vođstvom Kremljinovog pristalice Ramzana Kadirova. Vatchagayev kaže da je pomenuta taktika učinila Čečeniju „najmirnijom republikom u regiji“, što je u oštroj suprotnosti sa Dagestanom i Ingušetijom.
Vatchagayev kaže da se Kremljin nada da će taj uspjeh ponoviti u čitavoj regiji.
„Vladimir Putin je odlučio sprovesti čečenske mjere u čitavom Sjevernom Kavkazu. Zakon je gotovo potpuno usmjeren na Sjeverni Kavkaz protiv naoružanih militanata,“ kaže on.
Vatchagayev dodaje da je zakon nejasan jer „rodbina“ i „bliski poznanici“ mogu značiti „čitav klan“ u većinskoj islamskoj republici kao što je Čečenija.
Analitičari kažu da se zakon potpuno uklapa u novi, puno strožiji način borbe sa pobunama uoči Olimpijskih igara.
Andrei Soldatov, osnivač web stranice agentura.ru koja prati sigurnosne službe kaže da su i oni uočili odmak od dosadašnje metode poticija pobunjenika na predaju.
„Taktike koje sigurnosne službe danas koriste su potpuno drugačije nego prije godinu dana. Prije godinu dana su kombinirali specijalne operacije sa nespecijalnim operacijama, kao što je poticanje ljudi na predaju i rehabilitaciju. Izgleda da su ove aktivnosti sada potpuno zaustavljene u gotovo svim republikama Sjevernog Kavkaza i da se koristi samo oštar pristup.“
Međutim, Soldatov nije toliko uvjeren da će ove metode donijeti željene rezultate u Sjevernom Kavkazu zbog različitih lokalnih uvjeta.
„Mislim da ovisi o tome o kojoj republici govorimo. Jedna je stvar to da se u Čečeniji svi boje Kadirova i njegovih ljudi. U tom slučaju bi ova taktika kratkoročno mogla biti učinkovita. Međutim, smatram da je situacija u Dagestanu potpuno drugačija. Tamo sigurnosne snage gube bitku za srca i razum stanovnika. I stoga bi ovakve mjere mogle samo povećati osjećaj razočarenja,“ zaključuje Soldatov.
