Dostupni linkovi

logo-print

Putin: Zapad je agresivan, Rusija nije Jugoslavija


Putin u obraćanju naciji

Putin u obraćanju naciji

U obraćanju naciji i predstavnicima oba doma ruskog parlamenta, Vladimir Putin je optužio Zapad za „cinično i agresivno" ponašanje prema Rusiji, da pokušavaju da razbiju Rusiju kao što su Jugoslaviju 1990-tih, ali da neće uspjeti. Aneksiju Krima je obrazaložio time da je to poluostrvo za Moskvu „sveta zemlja„ kao Jerusalim za Muslimane i Jevreje.

Ukrajinska tragedija prema Putinu pokazuje da je ruska politika „ispravna“.

Ipak je poručio da hoće saradnju sa Zapadom i da se Rusija mora okrenuti ekonomskom rastu.

Putin se prisutnima, poslanicima oba doma ruskog paralmenta, premijeru Dmitriju Medvedevu i ministrima, te gostima iz javnog života Rusije, predvođenih patrijarhom Kirilom, na početku 75 munuta dugog govora zahvalio na podršci.

“Prije svega želim svima da se zahvalim na jedinstvenoj podršci i solidarnosti u ovim istinskim trenucima kada se mnogo toga odlučuje o budućnosti naše zemlje. Prošli smo ove godine kroz test sa kojim jedino istisnki zrela i ujedinjena nacija može da se suoči, istinski suverena i moćna država. Rusija je dokazala da može zaštiti svoje zemljake, braneći ih čašću, istinom i pravdom. To smo uspjeli zahvaljujući vama građanima Rusije”, rekao je ruski predsjednik.

I ostatak Putinovog borbenog govora koji je trajao duže od sat vremena, u direktnom TV prenosu ruskih ali i svjetskih medija, prekidan je apaluzima prisustnih. Putin je iskoristio priliku da još jednom optuži Zapada za cinično i agresivno ponašenje prema Rusiji.

Zapad, po njegovom mišljenju, pokušava da razbije Rusiju, kao što su, kako kaže, Jugoslaviju 1990-tih, ali, dodao je, nijesu uspjeli “baš kao što nije uspio ni Hitler “.

"Iako smo naše rivale u prošlosti tretirali kao bliske prijatelje i skoro saveznike da bi smo pojačali borbu protiv terorizma u Rusiji, razmjenom informacija, politički i finasijski sredstvima službi bezbjednosti - nije bilo nikakave sumnje oko toga da su oni veoma rado željeli da primijene jugoslovenski secnario dezintegracije i raspada, i u našoj zemlji sa svim tragičnim posljedicama za narod Rusije. Nijesu uspjeli. Mi im nijesmo dozvolili", rekao je.

Upad, a potom i aneksiju, ukrajinskog poluostrva Krim Putin je ovako obrazložio:

“Za Rusiju, Krim, dnevni Korsun, Hersones Sevastoplj imaju izuzetno civilijzacijsko i sveto značenje. Baš kao i sveta zemlja Jerusalim za one koji ispovijedaju islam i judaizam”, naveo je ruski predsjednik.

Tragedija na istoku Ukrajine dokaz je ispravnosti ruske politike, tvrdi Vladimir Vladimirovič.

“Ono što vidimo sada u Ukrajini, tragedija na istoku Ukrajine u potpunosti dokazuje ispravnost naše pozicije.”

Svu odgovornost za konflikt na istoku Ukrajine još jednom je adresirao na Kijev koji je, podsjeća, potpomognut sa Zapada.

Osim za agresivno i cinično ponašenje zbog Ukrajine, SAD je kritikovao i zbog antiraketnog sistema koji sa svojim NATO saveznicima gradi u Evropi, poručujući da je besmisleno prijetiti Rusiji silom ili politikom zastrašivanja.

Svaki put kada neko zaključi da je Rusija previse snažna i nazavisna ti se instrumenti počnu odmah koristiti”, ustvrdio je.

No, iako se obrušio na Zapad, Putin kaže da Rusija neće izabrati put izolacije već će nastaviti da sarađuje sa SAD i Evropom.

Sankcije koje su Rusiji nametnule SAD i EU zbog učešća u konfliktu u Ukrajini pogađaju sve, ali, iako je njihov cilj da podriju Rusiju, one će, prema procjeni Putina, umjesto da štete stimulistati rusku ekonomiju.

Onda ipak priznaje da sankcije i sve niža cijena nafte nanose štetu, pa stoga kaže da porijeklo novca koji se u Rusiju bude vraćao iz inostranstva ne treba ispitivati. Predlaže konkretno amanestiju za kapital koji su bude vraćao izvana.

Takođe je predložio moratorijum na povećanje poreza u naredne četri godine.

Apelovao je na centralnu banku i vladu da isjeraju špekulante sa tržišta devizama u Rusiji, sugerišući da su oni krivi za strmoglav pad ruske rublje ove godine.

Sve to, jer se, prema riječima Vladimira Putina, Rusija mora vratiti na situaciju u kojoj je njen ekonomski rast prelazio globalni za tri ili četri godine.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG