Putin tražio razgovor sa Obamom, SAD ponovile svoje zahtjeve

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Džon Keri sastaće se u nedjelju u Parizu sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovim da razgovara o ukrajinskoj krizi, rekla je u subotu portparol Stejt departmenta.

"Sastanak će biti u nedjelju uveče u Parizu", rekla je Džen Psaki novinarima u Šanonu u Irskoj gdje je Kerijev avion sleieo na putu sa Bliskog Istoka za SAD radi uzimanja goriva, ali je tada promijenjen plan i odlučeno da Keri otputuje u francusku prijestolnicu zbog mogućeg susreta s Lavrovim. Rusko ministarstvo spoljnih poslova potvrdilo je održavanje sastanka.

Lideri krimskih Tatara osudili su pripajanje poluostrva Krim Rusiji, i pozvali međunarodna tijela da ih priznaju kao posebnu etničku grupu.

Tatari, etnički bliski Turcima, i uglavnom muslimani, kolektivno su deportovani s Krima 1944. godine za vrijeme sovjetskog diktatora Josifa Visarionoviča - Staljina. Mnogo kasnije im je dozvoljeno da se vrate iz Sibira, a sada čine oko 12 posto stanovništva Krima.

Predstavnici tog naroda okupili su se u subotu na Krimu da kolektivno odgovore na rusku aneksiju njihovog rodnog poluostrva koje je od 1956. godine bilo u sastavu Ukrajine. Tatari još nisu odlučili da li će prihvatiti državljanstvo Rusije i moguće učešće u lokalnoj proruskoj vlasti.

Ranije je predsjednik SAD Barak Obama u telefonskom razgovoru s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u petak ponovio zahtjev da se ruske trupe povuku sa istočne granice Ukrajine, saopštila je Bijela kuća.

U razgovoru do kojeg je došlo na inicijativu Putina, Obama je predložio da Rusija "u pisanom obliku" odgovori na američki prijedlog o rješenju krize u Ukrajini.

Kremlj je saopštio da je Putin skrenuo pažnju Obami na "divljanje ekstremista" u Ukrajini i predložio "moguće korake međunarodne zajednice za pomoć stabilizaciji stanja" u Ukrajini.

Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ocijenio je u subotu da se približavaju stavovi Zapada i Rusije po pitanju ukrajinske krize i da se otvara put za zajedničko rješenje tog problema.

​"Naši stavovi se približavaju. Moj posljednji sastanak sa američkim državnim sekretarom Džonom Kerijem u Hagu i moji kontakti sa Njemačkom, Francuskom i drugim zemljama pokazuju da se polako nazire mogućnost zajedničke inicijative koja bi mogla da se predloži Ukrajini", rekao je Lavrov ruskoj televiziji Vijesti.

Istovremeno, u saopštenju Kremlj je rekao da je Putin Obami ukazao i na "praktičnu blokadu" Pridnjestrovlja - otcijepljenog proruskog dijela Moldavije, gdje Rusija ima vojsku.

Rusija i lokalne vlasti su se žalili na nedavna ukrajinska ograničenja putovanja preko te granice. Bilo je strahovanja u Ukrajini da bi Rusija mogla da je napadne snagama iz Pridnjestrovlja.

Ovo je prvi put da je Putin imao inicijativu da razgovora sa Obamom, od kada je Vašington uveo sankcije protiv visokih ruskih zvaničnika zbog ruske aneksije Krima. Obama je zaprijetio da će zbog krize u Ukrajini biti kažnjeni "ključni sektori" ruske ekonomije, ukoliko Moskva ne promijeni stav o Ukrajini.

Generalni sekretar UN Ban Ki Mun saopštio je da je od Putina dobio uvjerevanja da Rusija ne namjerava da okupira i istočni dio Ukrajine.

Prijetnje odmazdom

Rusija je nekim državama istočne Evrope i centralne Azije prijetila osvetom ako glasaju za ovosedmičnu rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija koja nevaljanim proglašava krimski referendum o otcjepljenju od Rusije, rekli su diplomati UN.

Navodi o ruskim prijetnjama pojavili su se nakon što je Moskva optužila zapadne zemlje za upotrebu "sramotnog pritiska", sve do političkih ucjena i ekonomskih prijetnji u pokušaju da privoli 193 članice UN da im se pridruže u neobvezujućoj rezoluciji o ukrajinskoj krizi.

Prema razgovorima s diplomatima zapadnih zemalja, od kojih je većina tražila da ostane neimenovana, među metama ruskih prijetnji bili su Moldova, Kirgistan i Tadžikistan kao i nekoliko afričkih država.

Portparol ruske misije u UN zanijekao je da je Moskva prijetila bilo kojoj zemlji odmazdom ako podrži rezoluciju. "Mi nikada nikome ne prijetimo. Samo objašnjavamo stanje", kazao je.

Na kraju je rezoluciju koja referendum na Krimu održan 16. marta ocjenjuje tekstom bez pravne vrijednosti Skupština podržala sa 100 glasova za, 11 protiv i 58 suzdržanih, a 24 države nisu glasale, javljaju agencije.

Njemačka policija u Ukrajini?

Vlada Njemačke saopštila je u srijedu da na zahtjev Kijeva razmatra mogućnost slanja policije u Ukrajinu kako bi tamo pružila pomoć u formiranju bezbjednosnih snaga.

U saopštenju njemačkog ministarstva unutrašnjih poslova, dostavljenom agenciji AFP, navodi se da je ministar Tomas de Mezijer razgovarao sa svojim ukrajinskim kolegom i da je ponudio pomoć Ukrajini, između ostalog u formiranju policije.

"Ukrajina je tražila podršku... U toku je razmatranje tog zahtjeva", dodaje se u saopštenju njemačkog ministarstva.