Dostupni linkovi

logo-print

Putin: Sankcije izgovor za blokiranje razvoja Rusije


Vladimir Putin tokom emisije u kojoj je odgovarao na pitanja građana

Vladimir Putin tokom emisije u kojoj je odgovarao na pitanja građana

Ruske trupe nijesu u Ukrajini, tvrdi i dalje Vladimir Putin. U živom televizijskom prijenosu, odgovarajući na pitanja građana, Putin je rekao da će se ekonomija oporaviti i početi rasti u naredne dvije godine. On je dodao je Rusija spremna da normalizuje odnose sa Zapadom ali da neće da bude njegov “vazal”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je oko četiri sata odgovarao u živom televizijskom prijenosu na pitanja građana. Ovo je platforma koju Putin s vremena na vrijeme koristi kao priliku za poboljšavanje imidža, slanje signala o stanju ruske ekonomije, ali i da odgovori na važna spoljnopolitička pitanja.

Pres služba Kremlja je saopštila da je oko 2,5 miliona Rusa postavilo pitanja predsjedniku.

​Ustvrdio je još jednom da ruske trupe nijesu na istoku Ukrajine, dodajući da je Kijev sam "odsjekao" područje Donbasa, na istoku zemlje, time što je isključio njegove građane iz nacionalnog finansijskog sistema.

Putin je istakao da je ukrajinski predsednik Petro Porošenko napravio “kolosalne greške” u rešavanju krize, naglašavajući da je jedini način da se reši spor primena mirovnog sporazuma iz Minska. Putin je demantovao izvještaje da mu je Porošenko rekao da Rusija treba da uzme Donbas.

"Postoje ljudi koji se bore silom za svoja prava, ali ima i onih koji nemaju ništa s time, koji su zaradili svoje penzije. Zašto im ih onda ne isplaćujete?", upitao je ruski predsjednik.

Putin je dodao da se zato može reći da su ukrajinske vlasti "odsjekle Donbas".

Njegov portparol je izjavio u sredu da su mnogi Rusi zatražili od Putina da prizna samoproglašene republike koje su uspostavili separatisti na istoku Ukrajine.

U međuvremenu on je istakao da Rusija ne pokušava da “oživi carstvo”, ali će podržavati Ruse u bivšim sovjetskim republikama.

Rusija neće biti “vazal”

Rusija ne posmatra nijednu zemlju kao neprijatelja, izjavio je Putin. "Već sam imenovao naše neprijatelje - to su teroristi, organizovani kriminal i tako dalje. Mi nikoga ne posmatramo kao neprijatelja. Mislim na učesnike u međunarodnom dijalogu", rekao je Putin.

On je dodao da "nikome ne savjetuje da Rusiju posmatra kao neprijatelja".

Ruski lider dodao je da njegova zemlja nikada neće prihvatiti ulogu "vazala" SAD da bi obnovila odnose sa Zapadom i da Moskva želi odnos zasnovan na poštovanju.

“Postoje supersile koje smatraju sebe jednim centrima moći u svetu. Takvim državama nisu potrebni saveznici već vazali. Govorim o SAD-u. Nismo mi bili ti koji su pokvarili odnose sa Zapadom i uvijek smo se zalagali za normalizaciju odnosa sa svim zemljama sa istoka i zapada", rekao je Putin.

On je izjavio da nacizam i staljinizam ne mogu biti stavljeni u isti koš, jer "Staljinov režim, koliko god ružan bio sa represijom i etničkim deportacijama, nikada nije pokušao da potpuno iskorijeni jednu etničku grupu".

Sankcije neće biti skoro ukinute

Putin se u velikoj meri fokusirao na pitanja koja se tiču ekonomije. On je kazao da su sankcije Zapada nametnute Rusiji da bi zaustavili njen razvoj, a da je ruska politika prema Ukrajini samo iskorišćena kao izgovor.

“Veoma je teško očekivati da će sankcije biti ukinute sada, jer su one isključivo političko pitanje. Čak je njihov cilj da se onemogući razvoj Rusije. Usput budi rečeno, sankcije već imaju veoma malo sa događajima u Ukrajini, jer sada treba da primjenimo sporazum iz Minska i mi sve to činimo, dok vlasti u Kijevu, sa druge strane, ne žure da učine isto, a sankcije protiv nas su i dalje na snazi”, rekao je Putin.

Proruski separatisti u Donjecku gledaju Putinovo gostovanje

Proruski separatisti u Donjecku gledaju Putinovo gostovanje

U obraćanju naciji na početku se fokusirao na pozitivne trendove u ruskoj ekonomiji koja se suočava sa velikim problemima. Ukazao je na rast rublje koja je u posljednje vreme povratila 20 posto svoje vrijednosti u ovoj godini, nakon snažnog pada u 2014-oj od 40 odsto, uzrokovanog prije svega niskim cijenama nafte i efektima sankcija kojima je Rusija izložena zbog miješanja u ukrajinsku krizu.

“Suočeni smo sa određenim spoljnim restrikcijama i oni pogađaju i našu stopu rasta i naš razvoj, ali generalno možemo vidjeti i da rublja jača, i da je tržište kapitala u porastu kao i da smo uspjeli da spriječimo spiralu inflacije”.

Putin je istakao da odluka Francuske da ne isporuči dva nosača helikoptera tipa “mistral” neće uticati na efikasnost ruske mornarice, dodajući da očekuje da Pariz vrati Rusiji novac koji je
unapred dala ako ugovor, vredan 1,2 milijarde evra, ne bude realizovan.

Francuska je suspendovala isporuku "mistrala" zbog sankcija uvedenih Rusiji usled angažovanja na istoku Ukrajine.

Iskoristimo situaciju

Eksperti, tvrdi ruski predsjednik, vjeruju da je vrhunac krize prošao.

Prema njegovim riječima, sankcije predstavljaju “doprinos” ekonomskim izazovima sa kojima se suočava Rusija i treba da budu iskorištene kao baza za pomjeranje “novih granica” u ekonomiji.

“Kada je riječ o tome, koliko dugo ćemo patiti pod sankcijama Zapada, dozvolite mi da to preformulišem – nema potrebe da patimo. Mi treba da iskoristimo ovu situaciju, prvo i prije svega u cilju da proširimo nove horizonte. Možda to još uvjek nijesmo učinili, ali sada smo na primjer prisiljeni na to da radimo na izmjenama dosadašnjeg izvoza i vjerujemo da će nas to dovesti do razvoja visoke tehnologije u ekonomiji“, procjenjuje ruski predsjednik.

Prema njegovim rečima Rusija je prošle godine ostvarila rekordnu proizvodnju nafte, imala jednu od najbogatijih žetvi, te ostvarila rekordne rezultate u izgradnji stambenih objekata, još od sovjetskih i postsovjetskih vremena te da građevinari “imaju čime da se diče”.

On tvrdi i da se dužina života Rusa povećava kao i da je smanjena stopa smrtnosti.

Svjetska banka je 1.aprila iznijela procjenu da će bruto društveni proizvod Rusije u 2015-oj, pasti za 3,8 posto i još 0,3 procenta u 2016-oj, kao posljedica sankcija i pada cijena nafte.

Ali, Putin, koji u potpunosti kontroliše vlast u Rusiji više od 15 godina i ne odbacuje mogućnost kandidovanja za četvrti predsjednički mandat 2018, smatra da se ruska ekonomije može oporaviti i početi da raste za manje od dvije godine.

“Možda će biti i brže. Prema onome što sada imamo, mislim na jačanje rublje i rast tržišta … mislim da se može dogoditi i prije. Ali u nekim regionima za dvije godine”, uvjeren je Putin.

Aleksej Kudrin

Aleksej Kudrin

Bivši ministar finansija, Aleksej Kudrin upitao je Putina da li
smatra da se ruska ekonomija razvija u ispravnom pravcu, ocenivši da se sadašnja situacija ne može ispraviti korekcijama, već samo novim modelom ekonomije.

"U vašem prvom predsedničkom mandatu, prosečan privredi rast
iznosio je sedam odsto godišnje, mada je cena nafte bila oko 30
dolara za barel. Sada je prosečna cena nafte oko 70 dolara za barel, a rast privrede svega 1,5 odsto. Stari model rasta je prevaziđen, a novi se ne vidi", konstatovao je Kudrin.

Kudrin je dodao da će na taj način ruska ekonomija zaostajati na svetskom tržištu, što može dovesti i do zaostajanja u odbrambenoj sposobnosti zemlje.

"Vi ste tačno izložili prognozu", odgovorio je Putin, navodeći da je neophodno poboljšati uslove za biznis, kreditni sistem, rad pravosudnih organa.

Uoči ovog višesatnog programa, Putinov savjetnik za medije Dmitri Peskov je otkrio da, sudeći prema pitanjima koja su stigla uoči događaja, “Rusi očekuju čak i čvršći i konzistentiniji kurs od predsjednika sa ciljem odbrane nacionalnih interesa”. I takvi zahjevi, kako je rekao Peskov, izrečeni su "veoma oštrim riječima", čime je sugerisao da će i odgovori biti u skladu sa očekivanjima. Putin je to potvrdio.

“Ima jako puno prijetnji koje ne možemo predviđeti. Ipak, ako održimo stabilnu političku situaciju u našoj zemlji, sadašnju konsolidaciju društva koja danas postoji, onda nema čega da se bojimo”, poručio je Putin.

Zbog fleksibilnosti Irana izvoz S-300

Putin rekao je da je spremnost Irana i fleksibilnost u traganju za rješenjem u sporu sa Zapadom u vezi sa nuklearnim programom te zemlje podstakla njegovu odluku da obnovi ugovor o isporuci raketnog sistema S-300 Teheranu. On je istakao da, u sadašnjim okolnostima, kada se Iran vraća na pozitivan put u vezi sa svojim nuklearnim programom, nema razloga da i dalje jednostrano na snazi bude zabrana isporuke ovog sistema.

"Ovo oružje nije na listi sankcija UN protiv Irana. Naprotiv – Iranu je potreban podsticaj. Ove rakete ne predstavljaju bilo kakvu pretnju Izraelu. Reč je o isključivo odbrambenom oružju. Štaviše, smatramo da zbog sadašnje situacije u regionu, pre svega događaja u Jemenu – izvoz ovakvog oružja predstavlja faktor odvraćanja”.

Budući su obje zemlje pod sankcijama Zapada i zavisne od energetskih resursa, jedno od pitanja građana upućenih predsjedniku odnosilo se i na poređenje dvije zemlje. Putin to nije prihvatio:

“Rusija nije Iran, da budemo precizni, i naša zemlja je veća i naša ekonomija je veća i raznolikija od iranske. I mi nemamo istu politiku kada je riječ o energetskim izvorima, iz brojnih razloga o kojima sada ne bih govorio. Ruska energetska politika je mnogo više tržišno orjenitisana nego neke druge zemlje prizvođači nafte i gasa.Stoga poređenje sa Iranom nije odgovarajuće”, smatra ruski predsjednik.

Upad policije u prostorije Hodorkovskog

Ruski predsednik je rekao da je ubistvo jednog od lidera opozicije Borisa Njemcova “tragično i sramno”.

U međuvremenu, maskirani policajci upali su tokom Putinovog govora u prostorije nevladine organizacije za ljudska prava “Otvorena Rusija” na čijem je čelu Mikhal Hodorkovski, nekadašnji oligarh koji je zbog kritike ruskog predsednika više godina bio u zatvoru. Nakon što ga je Putin pomilovao nastanio se u Švajcarskoj. Portparolka Hodorkovskog Kule Pispanen je kazala da je policija tragala za lecima. Vlasti u Moskvi su zabranile mars opozicije zakazan za 19. april.

Ovo je 13 put da Putin odgovara na pitanja građana. Pitanja su filtrirana, tako da nije bilo previše kritičnih i ličnih. Prema nezvaničnim informacijama, ruskom predsedniku je bilo potrebno da se pripremi za odgovore, konsultujući se sa ministrima i ekspertima.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG