Dostupni linkovi

logo-print

Putin: Deveti maj trijumf patriotskih snaga


Govoreći na velikoj vojnoj paradi u Moskvi, povodom Dana pobjede, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da su jaka volja i otpor ruskog naroda spasili Evropu od ropstva. „Zato je ovaj praznik najveći ruski praznik“, kazao je on.

Oko 11.000 vojnika učestvovalo je u paradi na Crvenom trgu u Moskvi. Pratilo ih je 150 posada s vojnim naoružanjem i tehnikom. Nebo nad glavnim gradom nadlijetalo je 69 borbenih aviona, uključujući MiG -29, te jurišne helikoptere u uskoj formaciji.

Najmoćnije oružje na svečanosti bile su rakete, a među njima i interkontinentalni nuklearni projektili.

Pješadija je paradirala pored tribine na kojoj je slavodobitno stajao Vladimir Putin, te vojni i politički dužnosnici Rusije. Vojnici su marširali uz zvuke bubnjeva i limene glazbe.

Slika je prenošena na velikom ekranu, a manje parade održane su i u 25 drugih gradova širom Rusije.

U svom govoru, ruski je predsjednik Putin Drugi svjetski, poznat u toj zemlji i kao „veliki domovinski rat“, nazvao izvorištem patriotizma, tuge i ponosa za ruski narod.

"Šezdeset devet godina je prošlo od završetka Velikog domovinskog rata, ali 9. maj je bio, jeste i ostaće naš najveći praznik. To je dan nacionalnog trijumfa, ponosa, dan žalosti i vječnog sjećanja."

"To je praznik trijumfa svih patriotskih snaga, dan kada svi snažno osjećamo što to znači biti vjeran domovini i koliko je važno zalagati se za njene interese."


Oko 2.000 veterana Drugog svjetskog rata bili su prisutni među oko desetine hiljada gledalaca. Veterani su sjedili na tribini s Putinom.

Parada je uživo prenošena na ruskoj televiziji, a voditelji su se natjecali u patriotskim komentarima.

Ova vojna parada stiže u vrijeme porasta ruskog nacionalizma i patriotizma, nakon što je Rusija anektirala ukrajinski Krim, na koji je, povodom obilježavanja Dana pobjede, doputovao i sam Vladimir Putin.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG