Dostupni linkovi

logo-print

Purivatra: Punoljetstvo Sarajevo Film Festivala


Mirsad Purivatra

Mirsad Purivatra

U petak, 6. jula počinje18-ti po redu Sarajevo Film Festival, jamačno najveća i najznačajnija regionalna smotra sedme umjetnosti. SFF je odavno postao mjesto okupljanja filmskih radnika i poslovnih ljudi iz čitave jugoistočne Evrope, a pohode ga i brojni gosti, često velika imena svjetske kinematografije. U desetak festivalskih dana biće prikazano više o 200 filmova iz 57 zemalja. Tim povodom za RSE govori Mirsad Purivatra, osnivač i direktor festivala.

RSE:Evo nas po 18. put pred najvećom regionalnom smotrom filmske umjetnosti. Ima li nešto što će ovaj festival učiniti različitim, po čemu će ga se najduže pamtiti?

Purivatra: Mi svake godine, kad na to pitanje odgovaramo, vrlo jednostavno kažemo da želimo da svako izdanje festivala bude bolje, što ne znači da će biti i veće. Ali ovo 18, kako god ga mi povezivali sa nekom vrstom punoljetstva, mislim da bi trebalo da označi trenutak u kome se Sarajevo Film Festival razvio do jednog nivoa u kome je poprimio, sigurno, karakter sada već najvećeg regionalnog festivala, festivala koji na najbolji način, rekao bih, promoviše, otkriva regionalne autore, uz onaj dašak i ovih slavnih gostiju koji dolaze. Ali, mislim da je to karakteristika ovogodišnjeg festivala, da želimo da napravimo jednu pravu proslavu regionalnog filma. Od mladih autora, koji su na talent kampusu, koji tek dolaze da uče, do onih koji su snimili svoje prve kratke filmove kroz projekat Sarajevo grad filma, pa do svih onih koji će biti u takmičarskom programu. Mislim da bi ovaj festival trebao, u stvari, da bude jedna nova injekcija, pa možda i gradu Sarajevu. To je, ja mislim, jedini festival danas u Evropi, ovoga ranga, koji se odvija bez festivalskog ili kongresnog centra. Što znači, željeli bismo da pošaljemo poruku da smo došli do jedne veličine, do jedne snage festivala, koji može dalje da raste, ali da nam treba infrastruktura. Da Grad, ili Kanton ili bilo koja institucija trebaju da misle i zbog kongresnog turizma, i zbog festivala, svih kulturnih institucija, da moramo napraviti jedan korak više i da bi grad Sarajevo time dobio zaista puno, i na turistima i na promociji kulture, kongresa i ostalih stvari.

RSE: Sve u svemu opet 200 i malo više filmova iz pedesetak i malo više zemalja.

Purivatra: Jeste, 210 filmova iz 57 zemalja.

RSE: Najatraktivnija ostvarenja ponovo će biti u okvoru Open Air programa. Možemo li podsjetiti na neka od najvažnijih ostvarenja?

Purivatra: Kao i svaki put, nama je uvijek najveće zadovoljstvo kada možemo festival otvoriti domaćim filmom, i to dobrim domaćim filmom. To je ovaj put film Aide Begić „Djeca“, ili „Djeca Sarajeva“ kako je preveden. Na zatvaranju ćemo imati film koji je naprosto oduševio ovogodišnji Cannes, film o kojem se možda i najviše pričalo, zato što je divna priča. Ken Loach se vraća sa još jednom pričom iz lokalne sredine, ali ovaj put, sa brojnim, brojnim zapletima i na kraju happy endom. Dosta humora, dosta britanskog humora. Ovaj put u Škotskoj se dešava. Film se zove „Angel's Share“, i sretni smo da će tri glavna glumca iz tog filma biti na zatvaranju. Sigurno da, ove godine, imamo još nekoliko naslova koji su vrlo zanimljivi po tome što ima više humora, pa makar to bilo i crne komedije, ali mislim da je vrlo značajno da imamo filmove i iz Francuske, da imamo film iz Libanona koji je pobjednik, odnosno nagrada publike u San Sebastianu, u Torontu, dakle, dva velika svjetska festivala, a to je film „A gdje sada?“ od Nadine Labaki. Imao pobjednika Berlinalea „Cezar mora umrijeti“ braće Taviani, također vrlo zanimljiv film o zatvorenicima koji spremaju Shakespeera. Zanimljivo je da i igraju naturščici, ljudi iz zatvora. Imamo Charlotte Rampling u fantastičnom filmu „Ja Ana“, triler. Imamo veliki francuski hit „Nedodirljivi“, film kojeg zaista preporučujem svima da odu, da će dva sata uživati. I imamo još dva flma koja bih sigurno morao spomenuti, to je film koji dolazi iz Srbije, sa Emirom Hadžihafizbegovićem u glavnoj ulozi „Smrt čoveka na Balkanu“ , isto crna komedija, fantastična uloga Emira Hadžihafizbegovića i „Pobunjenici fudbala“, odnosno mi ga zovemo „Fudbaleri buntovnici“, film u kome je jedna od pet priča, priča o našem Predragu Pašiću i njegovom radu tokom rata sa njegovom školom „Bubamara“, a sve zajedno ih je povezao, sigurno, jedan od najvećih, najzanimljivijih likova, ne samo svijeta fudbala nego i čitave javne scene - Eric Cantona.

VIDEO: Trejler za film „Angel's Share“



RSE: Evo, takmičarski dio uvijek izaziva posebno interesovanje. A da ne bismo prejudicirali u vezi sa mogućim favoritima, kad je igrani film u pitanju, možemo li čuti ili naslove svih, ili da preskočimo naslove i konstatujemo samo iz kojih zemalja dolaze?

Purivatra: Ove godine je dosta zanimljiva selekcija, da sad ne nabrajamo sve naslove, ali možemo reći da je vrlo zanimljivo da Turska nastavlja sa svojom dominacijom. Imamo tri filma iz Turske, što znači vitalnost mladih, novih režisera iz Turske se nastavlja. Austrija je ove godine ponovo jaka sa svoja dva filma. Zatim, imamo film koji dolazi iz Srbije, to je „Ustanička ulica“. Zanimljiv triler, vrlo,vrlo moćan triler. Zatim, tu je, naravno i film iz Bosne i Hercegovine, film Aide Begić. Imamo i film iz Makedonije.Što znači, ove godine nemamo, na primjer, film iz Hrvatske, nema Slovenije. Imamo, također, Rumuniju, nema Bugarske, što govori o, ipak, cikličnim fazama koje slijede u nekim kinematografijama, s tim da, ponovo naglašavam, Turska i Austrija pokazuju zaista svoju snagu i vitalnost u zadnje dvije ili tri godine.

RSE: Evo, filmovi, njihovi autori i protagonisti dobiće „Srce Sarajeva“. Jedno „Srce“ već je poklonjeno, poklonjeno u najljepšem smislu te riječi.

Purivatra: Odlučili smo se ove godine da to bude čovjek koji je, zaista, prošao mnogo toga i koji je, od samih, ja bih rekao teških trenutaka koje je proveo, još tokom Drugog svjetskog rata, uspio da napravi karijeru na kojoj mogu pozavidjeti svi amerikanci iz Hollywood-a. To je čovjek koji dolazi iz Hrvatske, čovjek koji je počeo rad na ovim našim, da kažem, ex-Yu filmovima, regionalnim filmovima, a završio je tako što je dobio dva Oscara i to za dva velika filma i radeći za dva velika režisera, a to su Ridley Scott i , naravno Steven Spielberg. To je gospodin Branko Lustig, sigurno jedan od najvećih producenata današnjice.

RSE: Kad smo već kod imena, bilo bi zgodno čuti koga ćemo sve vidjeti na crvenom tepihu.

Purivatra: Već sam na početku rekao da smo ove godine puno pažnje posvetili regionalnim autorima. I predsjednik žirija dolazi iz regije. To je jedan od najzanimljivijih i najznačajnijih režisera današnjice, koji je sa svoja zadnja tri filma bio u Cannesu u comeptitionu, osvajao nagrade, to je Kornél Mundruczó. Imaćemo puno regionalnih zvijezda. Tu treba sigurno istaći da, u okviru takmičarskog programa, u glavnoj ulozi u makedonskom filmu je jedna od najvećih zvijezda evropskog filma Victoria Avril, glumica koja je postala poznata u svojim ulogama u filmovima Pedra Almodovara. Očekujemo, naravno tu Todda Solondza, kome je posvećen program Tribute to. Radimo sve da u okviru filma „Fudbaleri buntovnici“ bude sa nama i već spomenuti Eric Cantona, da ćemo sa sobom imati i novu zvijezdu britanskog filma, iz filma „Angel's Share“, da ćemo imati Charlotte Rampling, teško ću sve nabrojati, ali, uglavnom, svaki dan će biti pregršt velikih gostiju i zanimljivih razgovora.

RSE: SFF nije isključivo prikazivački festival, da kažem, nego mjesto velikih susreta poslovnih, stručnih, edukativnih... Zapravo, velika prilika za nove iskorake u ovoj oblasti.

Purivatra: Već na početku smo rekli, to je zanimljivo, da je sve to napravljeno na bazi regionalne koprodukcije, regionalnih podsticaja kinematografiji. Raduje nas da se region uvezao sa Evropom. Talent campus nam je, dakle, kao obrazovni program, fantastičan program, gdje se prijavi sada već oko preko 300 mislim prijava, a da svega 70 biramo mladih autora, a Cinelink, kao koprodukcijski market, je definitivno postao jedan od tri najveća marketa, gdje se prezentira desetak projekata iz regiona i gdje oni pokušavaju da obezbijede finansije za svoje projekte. Što znači, naša procjena je, između dva i tri miliona eura se ulaže u filmske projekte tokom Sarajevo Film Festivala na sastancima koji se održavaju u okviru našeg koprodukcijskog marketa. Tako da je to podsticaj i bosanskohervegovačkim, ali i regionalnim autorima. I zato je, ja mislim, Sarajevo Film Festival mjesto gdje svi rado dolaze, jer tu, osim projekcija i dobrog druženja, ima dosta mjesta za biznis.

VIDEO: Trejler za film Miroslava Momčilovića "Smrt čoveka na Balkanu"


RSE: Bilo je dosta kritika u vezi sa pomjeranjem termina SFF-a. Unatoč sumnjama, izgleda da to nije uticalo na interesovanje ljudi koji žive od filma i za film.

Purivatra: Festival je svake godine, i prošle i pretprošle, bio i veći i bolji nego što je bio prethodnih godina, što znači da festival ima svoju publiku, ima svoje prijatelje i nama kao direkciji, ljudima koji radimo, je važno da smo i mi uvažili lokalnu sredinu, da smo filmove prikazivali u vremenu koje je prikladno. Isto su naši sponzori iskazali svoje zadovoljstvo da su radili u okviru datuma koji njima ne smetaju da svojim klijentima, eventualno, ne nude alkohol u tom periodu. Dakle, svako je imao svoj razlog i sada, mi već najavljujemo da je 2013. Sarajevo Film Festival u svom regularnom terminu, treći petak u osmom mjesecu, u avgustu. To je 16 avgust. Tada počinjemo Sarajevo Film Festival 2013. godine.

RSE: Za kraj nezaobilazno pitanje – vrijeme oskudno, a Festival ipak u punom sjaju, oskudici usprkos. Kao svjedočanstvo da se ipak može kad se hoće, je li?

Purivatra: Pošteno govoreći, ovo je jedan nadljudski napor koji rade svi ljudi koji su ovdje, ne samo u direkciji nego i koji danas rade. To je na stotine mladih ljudi, volontera. Ali moram reći da, u ova teška vremena, smo uspjeli da dobijemo onoliko novca koliko institucije vlasti mogu da izdvoje. Neke još nismo ni dobili, neka su još obećanja, ali nas raduje da su partneri, odnosno sponzori, prepoznali festival i iz svojih budžeta gotovo svi, niko nije umanjio iznos, što znači da su možda negdje drugo malo kresali, ali su svi bili odlučni da je ovo projekat sa kojim žele dalje da idu i da žele da ovaj projekat ostane, kao jedna od rijetkih svijetlih tačaka sa kojom svi možemo da pošaljemo jednu lijepu sliku iz Sarajeva.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG