Dostupni linkovi

logo-print

Psi lutalice u Sarajevu: Umjesto sistemskog rješavanja problema - kafilerija


Napadi pasa lutalica u Sarajevu su učestali, gotovo svakodnevni. U prvih osam mjeseci zabilježeno je oko 670 ujeda pasa lutalica, podaci su Zavoda hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo. Prema pojedinim procjenama, na ulicama Sarajeva živi više do 10.000 pasa. Taj broj raste, jer se u posljednjih pet godina nije kvalitetno primjenjivao Zakon o zaštiti životinja. Kada su napadi učestali, u ovo predizborno vrijeme, vlasti Kantona Sarajevo krenule su da riješe ovaj problem - ponovnim otvaranjem kafilerija.

Već godinama napušteni psi žive na ulicima Sarajeva, lutaju u čoporima, često gladni i zbog toga agresivni. Svakodnevno napadaju ljude. Građani zbog toga strahuju.

Iako je ranije voljela pse, Aida Cakić sada zazire od tih životinja, jer su je psi bez ikakvog razloga napali.

„Ja sam prošla pored grupe pasa. Kad sam ih već prošla, onda su oni, iz ne znam kog razloga, počeli lajati, meni s leđa skočili na mene, jedan me ugrizao. Pošto sam instinktivno reagovala dosta burno, oni su se povukli. U Hitnoj su mi rekli da sam dobro prošla. I jesam, jer te rane budu i otvorene. Od tada imam strah.“

Sarajevo

Sarajevo

Prema podacima Zavoda hitne medicinske pomoći, u prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno je 678 ujeda pasa na području Kantona Sarajevo. Broj napada za prvih osam mjeseci uvećan je za 14 posto u odnosu na prošlu godinu. Napadi su svakodnevni, to povrđuju i podaci Hitne službe. Doktorica Aida Gavranović kaže:

„U posljednja 24 sata na našoj hirurgiji registrovano je pet povreda od ujeda pasa. U principu, što se same rane i ujeda tiče, to prođe, ali u dosta pacijenata ostaje strah.“

Sreća u nesreći je što nema bijesnih pasa na ulicama Sarajeva, kaže glavni kantonalni veterinarski inspektor Joka Hlubna.

„Bijesnih pasa nemamo, ali imamo opasnih, agresivnih i bolesnih pasa koje treba skloniti sa ulice.“

U pet godina od kada je donesen Zakon o zaštiti i dobrobiti životinje, kojim se ne dozvoljava eutanazija već metoda "uhvati, steriliši i pusti", ona nije uspjela, jer se zakon nije primjenjivao kako treba. Zbog toga na ulicama Sarajeva, prema nekim procjenama, ima više od 10.000 nezbrinutih pasa. U organizaciji 'Dogs Trust', koja se bavi besplatnom sterilizacijom, podsjećaju kako je nastao ovaj problem

„Nekada davno, psi su bili u vlasništvu, onda ih neko nije želio, nije mogao ili nije htio da se brine, ili iz bilo kojeg drugog razloga ih je napustio, pa psi nisu bili sterilizirani, i zbog toga su se toliko razmnožili, jer nije postojala nikakva kontrola. Zbog toga je sterilizacija jedna od važnih faktora koje treba uključiti u cjelovito rješenje“, kaže Sanja Bianculi, portparolka ove organizacije.

Predlažu i osnivanje javnog preduzeća kako bi se brinulo o psima lutalicama.

„Mi smatramo da bi se uspostavom kantonalnog preduzeća koje može biti osnovano, idealno, pri jednom od javnih preduzeća, najbrže došlo do stabilizacije populacije pasa. Oni bi trebali, kao što piše u Zakonu za zaštitu životinja, da imaju higijenski servis, da imaju veterinare stručnjake koji će određivati i procjenjivati da li su neki psi agresivni, da li ih treba eutanazirati.“

Sarajevo

Sarajevo

A apsurdno je što u azilu u Prači, nadomak Sarajeva, kapaciteti nisu popunjeni. U ovom azilu ima mjesta za još 220 pasa, koji se mogu kasnije udomiti. S obzirom da je trenutno stanje van kontrole, Ministarstvo prostornog uređenja KS predlaže ponovno otvaranje kafilerije. Ministar Zlatko Petrović kaže:

„Nama samo treba veterinarska služba da bude s ekipom na licu mjesta, dojava policije, građana da se nešto dešava, idu na lice mjesta, hvataju tu opasnu životinju, i ide u proceduru koju odredi veterinar.“

Kafilerija bi trebala početi raditi za nekoliko dana, kaže Ahmed Đipa, portparol KJKP "Rad".

„U 'Radu' se odvijaju intenzivne pripreme. Vjerovatno će biti spremna tri vozila, tri ekipe, ali, kažem, radiće se sukladno postojećim zakonskim propisima.“

Ukoliko kantonalna Vlada i krene sa najavljenim mjerama, opštine će morati graditi nova prihvatilišta. S obzirom na broj lutalica, takvih prihvatilišta trebalo bi biti najmanje sedamdeset, a sada ih ima samo dva.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG