Dostupni linkovi

logo-print

Prvi susret ministara pravosuđa Hrvatske i Srbije kao inventura


Ministri Orsat Miljenić i Nikola Selaković u Zagrebu, 12. ožujak 2013.

Ministri Orsat Miljenić i Nikola Selaković u Zagrebu, 12. ožujak 2013.

Hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić razgovarao je sa novim srbijanskim ministrom pravosuđa Nikolom Selakovićem. Ovo je bio prvi susret dvojice ministara nakon smjene vlasti u Srbiji, i bio je svojevrsna inventura otvorenih pitanja.

Ratno nasljeđe – ratni zločini, pitanje sukcesije i vlasnički odnosi, ali i budućnost – borba protiv kriminala i hrvatska spremnost da prenese Srbiji svoja iskustva na putu prema Europskoj uniji – to su bile teme prvog sastanka dvojice ministara. O tužbama za genocid nije se razgovaralo. Sastanci će se ubuduće održavati dvaput godišnje, a napravljen je i popis tema koje će ekspertne grupe dva ministarstva otvoriti na sastanku sljedeći mjesec u Beogradu.

Sporazum o procesuiranju ratnih zločina još nije potpisan, jer aktualno srpsko zakonsko rješenje daje nadležnost srbijanskom pravosuđu za procesuiranje raznih zločina na cijelom prostoru nekadašanje SFRJ, što je dovodilo do uhićenja hrvatskih građana temeljem srpskih tjeralica na trećim granicama, napetosti u odnosima i slično, a očito ovaj prijedlog tog sporazuma ne sadrži takvo rješenje. Kada je za očekivati potpisivanje tog sporazuma, zanimalo je novinare.

„Vaše Ministarstvo pravosuđa je pred nekog vremena uputilo našem ministarstvu nacrt tog sporazuma. U Republici Srbiji postoje zakonske prepreke za zaključivanje takvog sporazuma u tom obliku. Naravno da naše kolege, kako smo i konstatovali, sa obe strane sve što damo – dajemo u obliku nacrta i otvoreni smo za svaku vrstu razgovora. Prema tome, to će biti jedan od glavnih i ključnih zadataka ovoga tima koji će se sastati u sledećem mesecu“, rekao je ministar Nikola Selaković.

O prijedlogu sporazuma hrvatski ministar Orsat Miljenić je kazao:

“Mi ga smatramo dobrom osnovom za uređenje ovih pitanja. Jasno nam je da postoje određena ograničenja na srpskoj strani što se tiče propisa – upravo to je jedan od razloga zbog čega smo išli sa međudržavnim sporazumom koji je teoretski iznad zakona. Tako da je stvar o kojoj ćemo razgovarati, a svakako je prerano sada navijestiti datum potpisivanja.“

Puno tema za suradnju

Jedno od pitanja koje je do pred neku godinu opterećivalo odnose dviju država bili su i popisi hrvatskih građana, pripadnika srpske manjine, koji su izbjegli iz Hrvatske, a protiv njih se vode postupci za ratne zločine. I to je bila jedna od tema razgovora, kazao je ministar Miljenić.

„Tu je moguć dvojaki pristup – jedno je da se riješi u okviru ukupnog sporazuma koji će riješiti ta pitanja i drugo je da nastavimo s praksom koja je bila uspostavljena još 2010. godine – da se razmjenjuju spiskovi. U svakom slučaju, tijekom sljedećeg mjeseca naći će se stručnjaci iz dva ministarstva koji će moći konkretno o tome razgovarati i ponuditi odgovarajuća rješenja“, najavio je on.

Bilo je riječi i o stvaranju pretpostavki za bolju gospodarsku suradnju.

„Preduslov za stvaranje neke dobre privredne saradnje na prvom mestu je pravna saradnja“, kazao je Selaković.

„Mi smo zemlje koje su susjedi i gdje ima jako puno tema za suradnju. Pitanje pravne pomoći u građanskim i kaznenim stvarima je bitna stvar ne samo za suzbijanje kriminala, nego i za olakšanje investicija i gospodarske suradnje“, izjavio je ministar Miljenić.

Prvi boravak ministra Selakovića u Hrvatskoj nije mogao proći bez podsjećanja na nedavni događaj kada je kao asistent usred predavanja na beogradskom Pravnom fakultetu oteo jednoj studentici bocu vode „Jana“ hrvatske proizvodnje i bacio je u koš za smeće. Jeste li prigodom boravka u Zagrebu pili hrvatsku vodu, ili ste nosili vodu sa sobom iz Beograda, zanimalo je novinare.

„Naravno da ću – uvažavajući svog domaćina – popiti ono čime sam ponuđen. Tako da ja vas pozivam u Srbiji da popijete 'Knjaza' ili 'Karađorđa', a ovde ću vrlo rado popiti 'Janu' i 'Jamnicu',“ odgovorio je ministar Selaković.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG