Dostupni linkovi

logo-print
Općinski sud u Mostaru ocijenio je diskriminirajućom praksu postojanja dviju škola pod jednim krovom na području Stoca i Čapljine u kojima se nastava zasebno organizirala za djecu hrvatske i bošnjačke nacionalnosti, te je naložio uspostavu jedinstvenih škola. To je prva presuda u Bosni i Hercegovini u vezi sa nacionalnom segregacijom djece u školama kojih u Federaciji BiH ima trideset i četiri.

Gabrijela i Tea su vršnjakinje, obje rođene u Stocu. Iako nastavu pohađaju u istoj zgradi rijetko se viđaju, jer u učionice dolaze kroz dva zasebna ulaza. U istoj zgradi pohađaju dvije odvojene škole sa različitim nastavnim planom i programom, na bosanskom i hrvatskom jeziku. Kažu nam kako protiv zajedničke nastave nemaju ništa protiv, ali i da o tome odlučuje neko drugi.

‘’Ja imam puno prijatelja te vjere, ja se s njima slažem i ne želim o tome puno pričati", kaže Gabrijela.

"Ne znam, možda i jest politika tu kriva, ali ljudi imaju dosta predrasuda tako da mi ništa tu ne možemo uraditi’’
, dodaje Tea.

Nakon sto je Općinski sud u Mostaru u petak presudio da je postojanje „dvije škole pod jednim krovom“ kršenje Zakona o zabrani diskriminicije, stolački učenici mogli bi od nove školske godine nastavu pohađati zajedno. Tužbu protiv HNK podnijelo je udruženje „Vaša prava“.

‘’Presudom se utvrđuje da su tuženi, organizovanjem škola i donošenjem i implementacijom školskih planova i programa na etničkom principu, odvajali učenike u školama na području HNK na osnovu njihove etničke pripadnosti čime su počinili diskriminaciju'', navodi Ahmet Salčin pravni zastupnik ovog udruženja.

Ministarstvu obrazovanja Hercegovačko-neretvanskog kantona dat je rok do 1. septembra da ustanovi jedinstvene integrisane, multikulturalne obrazovne ustanove sa jedinstvenim nastavnim planom i programom, uz puno poštivanje prava na obrazovanje na maternjem jeziku.

''Mi se nadamo da će i Kantonalni sud potvrditi ovu presudu. Neće stati samo na ovome. Udruženje 'Vaša prava BiH' podnijelo je i tužbu pred Općinskim sudom u Travniku'', dodaje Salčin.

U Federaciji BiH danas funkcioniraju 34 škole po principu „dvije škole pod jednim krovom'' i to na području Srednjebosanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Zeničko-dobojskog kantona

Zbog opstrukcija da sprovede odluku o ujedinjenju školstva, OHR je 2005. godine smijenio HDZ-ovog ministra obrazovanja Srednjobosanskog kantona, Nikolu Lovrinovića, što nije imalo značajnog efekta na progres vezan za ukidanje segregacije u školama. Javnost je, naime, ostala zatečena izjavom njegove nasljednice Grete Kune, takođe iz HDZ-a koja je komentirajući postojeći sistem kazala kako je on “dobar jer se njime ne miješaju kruške i jabuke”.

Nista manje šokantne nisu bile ni izjave stolačkog načelnika Stjepana Boškovića koji je godinama bio glavna prepreka integraciji stolačkih škola, iako je njegova stranka HDZ BiH u nekoliko navrata i novčano kažnjena od strane međunarodne zajednice u BiH. Rješenje za koje se zalagao bile su fizički odvojene etničke škole.

‘’Jer to je OSCE izmislio ‘’dvije škole pod jednim krovom’’, a na kraju krajeva on je ovo sve i zakuhao, on ih je doveo tamo, đake odnosno školu po bosanskom nastavnom planu i programu'', kazao je on.

Nužan angažman međunarodne zajednice

Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju donesen 2003. predvidio je administrativno ujedinjenje „dvije škole pod jednim krovom“. Reforma obrazovnog sistema provedena je u Distriktu Brčko, gdje je Zakon o obrazovanju usvojen 2000.godine i uveden je integrisani školski sistem.

Na području Federacije BiH dobar je primjer proteklih godina bila i mostarska gimnazija u kojoj od 2004. godine funkcionirajaju dvije škole, ali pravno i adminstrativno objedinjene sa zajedničkim školskim odborom, administracijom, Vijećem učenika i roditelja.

''U mostarskoj gimnaziji su djeca integrirana i kroz nastavne planove na pojedinim časovima biologije, hemije, fizike, a takođe zajednički pohađaju i časove informatike odnosno računarstva", navodi Bakir Krpo, direktor mostarske gimnazije.

Krpo dodaje kako se u školi poštuju sva ljudska i nacionalna prava, no djeca i danas idu u različita odjeljenja, jer postoje dva nacionalna plana i programa.

‘’Zna se ko pravi nastavne planove i programe, to su kantonalna ministarstva u čijoj ingerenciji je cjelokupno obrazovanje i Pedagoški zavodi. Međutim, do dana današnjeg nije ponuđen jedinstven plan i program’’, kaže Krpo.

Sabaheta Bijedić, direktorica Pedagoškog zavoda u Mostaru kaže kako je osnovni problem što je u BiH dozvoljeno da se na svim nivoima vodi politika. Dodaje i kako bi se se struka lako složila oko zajedničkih škola na tri jezika.

Ono što je sad nužno je naročito aktivan angažman međunarodne zajednice, domaće društvene zajednice i politike, jedan pozitivan pritisak kako bi se ova presuda u konačnici provela, kaže aktivista Nerin Dizar.

Dugogodišnji aktivista nevladine organizacije Forum Mladih Stolac, danas zastupnik u kantonalnoj skupštini Nerin Dizar kaže kako presuda Općinskog suda u Mostaru predstavlja važnu pobjedu civilnog društva u BiH. S obzirom da su iste političke partije, SDA i HDZ i dalje dominantne u Hercegovini, Dizar nije preveliki optimista da će odluku, ako postane pravosnažna biti lako implementirati.

‘’Iz tog razloga što samo na području općine Stolac imamo niz presuda, čak i Vrhovnog suda FBiH, koje nisu implementirane, a neke se takođe tiču segregacije, poput presuda u korist nastavnika, koje su dobili, o povratu na prijašnja radna mjesta u školama, a koje nikada nisu provedene. Dakle, ono što je sad nužno je naročito aktivan angažman međunarodne zajednice, domaće društvene zajednice i politike, jedan pozitivan pritisak kako bi se ova presuda u konačnici provela’’, ističe Dizar.

U jednom od izvještaja povjerenika za ljudska prava Vijeća Evrope navodi se kako problem „dvije škole pod jednim krovom'' ima dugoročne posljedice na djecu u BiH: svaki osmi učenik često izbjegava aktivnosti s učenicima drugih nacionalnosti, svaki sedmi učenik često pokazuje agresivno ponašanje prema učenicima drugih nacionalnosti,
a svaki šesti ne želi sjediti u istoj učionici s učenicima drugih nacionalnosti.

U procesu priključivanja Europskoj uniji, BiH mora ukinuti ovakav sistem školovanja, a to je snažno istaknuto i u prošlogodišnjem Izvještaju o napretku BiH koji je izdala EU.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG