Dostupni linkovi

logo-print

Provođenje odluke Sejdić-Finci koči evropsku agendu


Željka Cvijanović

Željka Cvijanović

Ministrica za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Željka Cvijanović mišljenja je da je 2012. godina počela optimistično za Bosnu i Hercegovinu, s obzirom da su još u februaru usvojena dva bitna zakona za kretanje ka Evropskoj uniji - Zakon popisu i Zakon o sistemu državne pomoći.

Ali već nakon par mjeseci došli smo u probleme koji su bili vezani za funkcionisanje koalicije na nivou BiH što je proizvelo onda i neke druge krize, kaže Cvijanovićeva.

„Mislim da smo zbog toga došli do zastoja. BiH čak nije uspjela da riješi ni problem koncizno i precizno definisane i sa vrlo spuštenim kriterijima Mape puta, koju je ponudio komesar za proširenje, koju smo usvojili i svi se obavezali u junu da ćemo je provesti. Jasno je da su ta dva pitanja – provođenje odluke Sejdić-Finci i uspostavljanje mehanizna koordinacije – nužnost da bi se moglo kretati dalje ka Evropi. Provođenje ove odluke predstavlja i ugovornu obavezu, ali i jednu od obaveza prema Savjetu Evrope, ne samo obaveze koja je propisana Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Druga je neophodna da bi uopšte cijeli Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju mogao stupiti na snagu, jer on podrazumijeva da moramo da imamo iskoordinisano kretanje svih nivoa vlasti da bismo mogli da postižemo sve one efekte, u krajnjem slučaju da provodimo naše ugovorne obaveze, s obzirom da je Ustav postavio stvari i nadležnosti na taj način da svi moramo da odradimo svoj dio posla.“

Zbog toga, prema riječima ministrice za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS, 2012. godinu Bosna i Hercegovina nije završila na način kako je počela.

„Počelo je optimistično. Završava se na način da zapravo ne znamo kad će se desiti provođenje ove odluke. Jedna stvar koja djeluje optimistično jeste da smo na dobrom putu da dođemo do tog modela koordinacije. Radna grupa koja je uspostavljena funkcioniše, operativna je, radi svoj posao. Već smo prišli određenim usaglašavanjima. Teško je licitirati i reći kada će se do toga doći, ali vjerovatno u narednih nekoliko nedelja ili najviše par mjeseci. Svakako početkom 2013. očekujem da bismo trebali da imamo neki koncept koji će ponuditi odgovor na sva ta pitanja – kako se mi to ponašamo, kako se koji nivo vlasti ponaša, na koji način usaglašavamo naše stavove kad je u pitanju odnos prema Evropskoj uniji.“

Prema mišljenju ministrice Cvijanović još uvijek je teško reći s koliko uspjeha će BiH ispuniti ključni zadatak - sprovođenje odluke Sejdić-Finci, kao i druge iz Mape puta, usvojene krajem juna 2012. godine.

„Prosto je nemoguće predvidjeti kad će doći do provođenja odluke Sejdić-Finci. Mislim da smo na sasvim jedan nepotreban način zapali u veliku zamku koju je nosilo ovo pitanje. Mogli smo da mu priđemo drugačije, dakle, da riješimo ono što jeste suština odluke, ali, nažalost, to je postalo predmetom velikih političkih i debata i nesaglasnosti. Ali, sada kad vidimo na koji način funkcioniše i nova šestorka na nivou BiH, očekujem da postoji više prostora da se do tog rješenja dođe. Moj osjećaj je, naravno, da je preduslov za to, za stabilnost te šestorke, da se riješi pitanje entitetske vlade kad je u pitanju Federacija BiH. Naprosto osjećam da bi se time kada dođe, ako dođe, do restrukturisanja tog nivoa vlasti, te vlade, da bi se otvorio neki dodatni prostor i ušao neki malo svježiji vazduh koji će omogućiti da se lakše dođe do rješenja.“

Plusevi i minusi hrvatskog ulaska u EU

Na pitanje da li Bosna i Hercegovina može postati članica Evropske unije do 2020. godine, kako su procjenili pojedini evropski zvaničnici, Cvijanovićeva je odgovorila:

„Ako pogledate Hrvatsku koja je idealan primjer - evo, sada će ući u članstvo Evropske unije - i pogledate kada je zaključila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je vremenski period prošao, od deset ili dvanaest godina dok ne postane članica, onda ćete vidjeti da taj proces svakako ima svoju dinamiku koja je sigurno duga. Naprosto morate da ispregovarate jako puno stvari, morate da provedete jako puno reformi, morate da odgovorite izazovima koje te reforme nose na unutrašnjem planu. Dakle, najmanje je deset godina od momenta kada zaključite Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju pa do ulaska u EU. To je minimum. Što se tiče BiH, naravno da smo svjesni toga da su ta kašnjenja malo duža i malo drugačija, ali mislim da je naš suštinski važan cilj doći do statusa kandidata, a onda vidjeti na koji način i kako se mi sa ovim kapacitetima koje imamo i šta treba da uradimo ih poboljšamo, možemo da se krećemo ka Evropi u smislu da pregovaramo o pregovaračkim poglavljima.“

Ulazak Republike Hrvatske ove godine u punopravno članstvo Evropske unije, prema procjeni ministrice Cvijanović, nosi za Bosnu i Hercegovinu i pozitivne i negativne stvari, a Bosna i Hercegovina nije dovoljno spremna za ono što će dobiti ulaskom Hrvatske u EU:

„Mislim da smo potrošili puno vremena, nismo se bavili suštinskim stvarima.“

Pozitivno za BiH, prema mišljenju ministrice Cvijanović, mogla bi biti dosadašnja praksa i iskustva zemalja koje su bile u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.

„Dešavalo se na mnogim mjestima da je došlo do izmještanja određenih proizvodnih pogona i slično. Ja još uvijek ne gubim nadu da će se to desiti kad je u pitanju BiH, isto tako i kad je u pitanju recimo Srbija, zato što očekujemo da bi određene firme odnosno kompanije iz Hrvatske mogle da odluče tako nešto. Imala sam priliku da vidim jedan podatak gdje je nekih 50-60 kompanija razmatralo to pitanje u Hrvatskoj. Faktički, mnogi od njih su smatrali da bi za njih bilo poslovno dobro da izmjeste svoje proizvodne pogone ili u BiH ili u Srbiju. Da li će se to stvarno desiti, ostaje da se vidi, ali definitivno, to bi trebalo da bude jedan od tih benefita koje nosi ulazak susjedne države u članstvo Evropske unije.“
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG