Dostupni linkovi

logo-print

Nemojte se bojati da sanjate pravdu i slobodu – jedna je od poruka na sajtu makedonskog aktiviste i novinara Xhabira Deralla.

Radio je kao producent i moderator programa na prvoj makedonskoj privatnoj TV stanici A1.

Objavljivao je svoje priloge na makedonskom, albanskom i englskom jeziku. Osnivač je nevladine organizacije "Civil" koja je veoma aktivna u borbi za ljudska prava. Nije bilo lako uspostaviti kontakt s njegovim uredom i tek iz petog ili šestog pokušaja uspostavlja se telefonska veza.

Računamo na to da nas bezbjednjaci slušaju jer je trenutno u Makedoniji prisluškivanje dekriminalizirano. Razgovaramo upravo pred njegov odlazak na demonstracije, u četvrtak uveče.

RSE: Da li mislite da je podatak koji je nedavno objavljen u javnosti, da oko 200.000 hljada ljudi na biračkim spiskovima nisu legitimni glasači uticao na žestinu sadašnjih demonstracija?


Deralla: Mislim da je najneposredniji povod za žestinu ovih demonstracija zapravo odluka predsjednika Ivanova da proglasi aboliciju za ljude koji su u istražnom, predistražnom postupku ili su osuđeni za kriminal, zloupotrebu vlati i izborne krađe. Naravno da je popis birača jedna tema koja već godinama potresa makedonsku javnost, a posebno nakon što je državna izborna komisija u prvom trenutku objavila da je negdje oko 500.000 birača sumnjivo na tom popisu. Kasnije se ta brojka smanjila na 300.000, 250.000 pa 200.000 i konačno na 89.000 sumnjivih birača na biračkim spiskovima. Mi smo prije dvije godine izašli sa izvještajem da su negdje oko 120.000 do 150.000 birača na popisu bili vjerovatno fantomski, odnosno da su preko tih spiskova obavljene izborne krađe ili manipulacije izbornim rezultatima.

Prva brojka s kojom je Državna izborna komisija izašala, zapravo je prevazišla sve naše pretpostavke i proračune o stepenu manipulacije. Fantomski birači, kako ih je naša organizacija nazvala, su sada nepoznanica, odnosno nijhov broj nije poznat, jer je nastala kompletna konfuzija u čitavom procesu čišćenja ovog popisa birača. Ne znam kako ćemo nastaviti kao društvo i kao sistem, ali u svakom slučaju politika je opet uzela proces u svoje ruke, umjesto da se to ostavi ekspertima i da se obrada podataka obavi na nepristrasan način.

RSE: Da li u tom procesu može na bilo koji način pomoći EU ili da li može neko sa strane posredovati u ovoj krizi?


Deralla: Naravno EU i SAD već su dugo vremena involvirane kao posrednici, ali i kao ekspertska pomoć u čitavom procesu. Naime, sam dogovor o prevazilaženju političke krize tzv. Pržinski dogovor je dio aktivnosti međunarodne zajednice. Posredovanje u ovom procesu je došlo iz EU, a naravno i američka diplomatija imala je veliki udio u čitavom procesu. Što se tiče sadašnjeg trenutka ipak je najviše onih domaćih faktora koji su na domaćem terenu upropsatili čitav proces. Naše su zapažanja da su partije na vlasti, vladajuća koalicija VMRO DPMNE i drugi u stvari sve vrijeme postavljali velike prepreke i opstruirale ovaj pržinski proces. Čini mi se da su ove dvije vladajuće partije uradile sve kako bi blokirale proces za vraćanje vladavine prava u zemlji. Mislim da ova politička eskalacija i nemiri u Skoplju su zapravo dio tog neuspjeha da se političke partije dogovore, a posebo da vlast stvarno implementira ovaj Pržinski dogovor.

RSE: Šta se očekuje dalje u Skoplju?


Deralla: Mislim da će se ova eskalacija produžiti nesmanjenim tempom. Očekujemo da će biti još više prosvjednika na ulicama, ali i kontra-demonstranata koje organizira partija na vlasti.

RSE: Da li mislite da bi na bilo koji način moglo doći do pomjeranja samog datuma izbora?


Deralla: Trajko Veljanovski, koji je predsjednik Sobranja Makedonije, u srijedu je izjavio da ne postoji ustavna ili zakonska mogućnost da se tako što dogodi. Međutim, mi smatramo da je sam predsjednik Sobranja ustvari postupio neustavno i nezakonito u proteklim nedjeljama, jer se tako ponašaju ovi ljudi na vrhu. Naše analize objavljene su prije nekoliko mjeseci u kojima smo mi kao organizacija pokazali i dokazali da se ne stvaraju uslovi za istinski slobodne izbore i preporučili vlastima da ovaj proces odgode sve dok se ne stvore stvarni uslovi za njihovo održavanje.

  • 16x9 Image

    Gordana Knežević

    Sa više od 30 godina iskustva u novinarstvu, od marta 2008. do marta 2016. godine bila je je direktor Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa. Prije toga, bila je urednik unutrašnje rubrike sarajevskog lista "Oslobođenje", a od  1987. do 1991. dopisnik iz Kaira.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG