Dostupni linkovi

logo-print

Prosvjed pred Veleposlanstvom Azerbejdžana u Zagrebu: Stop represiji


Grupa aktivista za ljudska prava prosvjedovala je u petak pred Veleposlanstvom Azerbejdžana u Zagrebu zbog represije i zatvaranja aktivista za ljudska prava i novinara u toj zemlji. Nitko iz Veleposlanstva nije se pojavio da primi prosvjedno pismo koje su aktivisti željeli uručiti.

Nisu važne brojke, važna je poruka i važna je namjera! Tek je mala grupica aktivista okupljenih oko zagrebačke Kuće ljudskih prava prosvjedovala pred azerbejdžanskim veleposlanstvom u Zagrebu.

U pismu naslovljenom na azerbejdžanskog veleposlanika u Hrvatskoj Kamila Kasijeva traži se da tamošnje vlasti odmah prekinu sustavnu represiju nad civilnim društvom, da se pusti iz zatvora i povuče optužbe protiv aktivista za ljudska prava Lejlu i Arifa Junusa, Rasula Jafarova, Intigama Alijeva, Anara Mammadlija i Bashira Suleymanlija, kao i da prestane progon i da se povuku optužbe protiv aktivista i novinara Emira i Mehmana Huseynova i Hatidže Ismailove.

Aktivistica zagrebačke Kuće ljudskih prava Milana Romić je za naš radio pojasnila motive ovog prosvjeda:

„Želimo da azerbejdžanske vlasti prestanu sa represijom prema civilnom društvu , konkretnije – svjedoci smo niza napada na branitelje ljudskih prava , novinare i aktiviste. Znači, ne samo napada, nego su u posljednje vrijeme mnogi naši prijatelji, aktivisti za ljudska prava iz Azerbejdžana uhapšeni i u zatvorima“, kazala je Romić.

Milana Romić pred Veleposlanstvom, foto: Enis Zebić

Milana Romić pred Veleposlanstvom, foto: Enis Zebić

Ona je pozvonila na vrata Veleposlanstva kako bi uručila pismo, čekala pola minute, čekala minutu, čekala još -i na kraju zaključila:

„Nema nikoga kod kuće!“

Tek je blago njihanje zavjesa na prozorima na gornjem katu zgrade Veleposlanstva pokazivalo da tamo nekoga ima, i da – kako su vrlo odrješito tvrdili aktivisti – snima cijeli prosvjed kamerom. Na kraju je pismo ubačeno u sandučić.

„Prijem je bio katastrofalan! Naravno, nitko nam nije otvorio vrata. Mi smo kao mreža Kuće ljudskih prava sastavili pismo gospodinu ambasadoru, koje smo eto sada ostavili u sandučiću s nadom da će ipak – iako nas nitko nije primio – gospodin otvoriti kuvertu i pročitati pismo“, konstatira Milana Romić.

Politički progon Ismailove

Jedna od osoba čije se oslobađanje traži je i novinarska azerbejdžanskog servisa Radija Slobodna Europa Hadidža Ismailova, kojoj je 5. prosinca određen dvomjesečni pritvor zbog otužbe da je jednu osobu natjerala na moguće samoubojstvo.

Međutim, međunarodne udruge za ljudska prava i za slobodu novinarstva upozoravaju da se radi o političkom progonu zbog njenog novinarskog rata i traže njezino hitno puštanje na slobodu i prestanak maltretiranja.

Ona je objavila niz tekstova o kršenju ljudskih prava u Azerbejdžanu i financijskim malverzacijama članova obitelji azerbejdžanskog predsjednika,na što su tamošnje vlasti odgovorile snažnom kampanjom kojom se željele diskreditirati njezin privatni život. Milana Romić o njoj kaže:

„Kuća ljudskih prava ne bavi se samo zaštitom aktivista i branitelja ljudskih prava, nego i novinara. Naše je iskustvo da često ta tri profila ljudi obično budu svi zajedno napadnuti,. Tako da je ovo i ozbiljna represija i kršenje slobode govora i novinarstva u Azerbejdžanu. Optužbe protiv novinarke Ismailove su stvarno na rubu apsurda. Nemam riječi što da više kažem – to je strašno!“

Za komentar prosvjeda zamolili smo Veleposlanstvo Azerbejdžana u Hrvatskoj i hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ali do zaključenja teksta nismo od njih dobili traženi komentar.

Ovakav ignorantski odnos kakav su u petak pred azerbejdžanskim veleposlanstvom doživjeli aktivisti nije nešto rezervirano samo za postsovjetske tranzicijske zemlje.

Oni su nam se požalili da su nedavno zbog progona aktivista za ljudska prava prosvjedovali i pred mađarskim veleposlanstvom i Zagrebu, i da im niti tamo nitko nije otvorio vrata niti preuzeo prosvjedno pismo.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG