Dostupni linkovi

logo-print

Prosječna plata samo za pola potrošačke korpe


Ilustracija

Ilustracija

U Crnoj Gori se sve teže živi. To više ne govore samo kritičari vlasti, već i zvanični podaci. Potrošačka korpa je konstantno sve skuplja, dok su realne zarade neprestano sve manje.

Prosječna zarada u Crnoj Gori je bez poreza i doprinosa u avgustu bila 480 eura, dok je vrijednost minimalne potrošačke korpe iznosila 794 eura. Podaci koji govore da prosječna plata vrijedi tek nešto više od polovine vrijednosti zbira potrepština koje propisuje država, a koji ne uključuje sve ono što je realno potrebno, potiču iz zvanične državne statistike prema kojoj je jasno da životni standard građana Crne Gore konstantno opada.

O tome svjedoče uporedni podaci prema kojima je prosječna januarska neto plata bila 505 eura, a avgustovska 480 eura. Uporedo sa prosječnom platom koja pada, vrijednost potrošačke korpe raste, pa je tako u januaru vrijedila 778, a sada 794 eura. Dakle, prosječna plata je niža za 25 eura, a potrošačka korpa skuplja za 16 eura.

Funkcionerka Unije slobodnih sindikata Sandra Obradović kaže da je statistika dovoljno sablasna, ali da je stvarnost još crnja.

"Znamo kako se ti podaci dobijaju o cijenama i koliko iznosi potrošačka korpa, ali sasvim sigurno je da je u Crnoj Gori to mnogo drastičnije i mnogo gore. Ogroman broj građana živi na granici siromaštva ili daleko ispod te granice. Imamo ekspanziju ljudi koji su u protklom periodu ostali bez radnih mjesta, kada imamo jednu ogromnu plejadu ljudi koji su podstanari, kada imamo mnogo ljudi koji su nosioci materijalnog obezbjeđenja, kada imamo ogroman broj penzionera, prosto kada imamo jedan veliki broj ljudi koji rade u preduzećima u kojima plate kasne i po nekoliko mjeseci, ili su mizerno male, ili su uvijek pod stalnim strahom od otkaza, ili rade na određeno. Tako da gledajući ih na papiru, ti podaci su i tako sablasni međutim, u relanom životu je ta slika mnogo gora", ocjenjuje Obradović.

Privreda na izdisaju

Nagli rast nezadovoljstva značajnog dijela javnosti ljetos je podstaknut, drugim po redu ove godine, poskupljenjem struje, a potom i uvođenjem novih taksi na strujomere, mobilne telefone i kablovsku TV, pa je Vlada bila izložena žestokim kritikama da konstantno atakuje na najsiromašnije slojeve. Tome ide u prilog i podatak da je Vlada, na pleća svojih osiromašenih građana natovarila dug od milijardu i 634 miliona eura, odnosno, po glavi stanovnika preko 2.600 eura.
Ilustracija

Ilustracija


Pritom, poseban problem predstavlja nezaposlenost. Iako Vlada preferira podatke Zavoda za zapošljavanje, prema kom je nezaposlenih svega 12 odsto, prema zvaničnoj državnoj statistici, u Crnoj Gori je nezaposleno 20 odsto radno aktivnog stanovništva.

Talas poskupljenja je počeo ljetošnjim skokom cijena naftnih derivata, od kada litar supera 98 u Crnoj Gori košta jedan euro i 54 centa, što je skuplje čak i u odnosu na cijene goriva u bogatom Luksemburgu gdje je litar eurosupera 98 jeftiniji za četiri centa.

Najnovija poskupljenja se odnose na, vjerovatno najbolniju stavku većine građana - hranu pa su, između ostalog, zabilježeni skokovi cijena jestivog ulja, brašna, mesa i mesnih prerađevina.

"Građanima nijesu potrebni ekonomski stručnjaci da bi vidjeli da je crnogorska privreda na izdisaju", kaže funkcioner opozicione koalicije Demokratski front Slaven Radunović koji upozorava da je neophodno djelovanje.

"Što se više udaljavamo od 2007. i 2008. godine kada smo imali tzv. ekonomski bum, a u stvari danas vidimo da je to bila samo jedna prevara prema građanima - Crna Gora je imala samo veliki priliv novca za nekretnine koje smo prodavali, a novac nije korišten na pravi način nego je išao na potrošnju, pa smo samo stekli utisak da se radi o bogatom društvu. Sada se vraćamo u realnost, sve je manje novca i sve smo bliži danu kada će Crna Gora i definitivno bankrotirati", smatra Radunović.

Da li je životni standard opao, pitali smo i građane Podgorice.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG