Dostupni linkovi

logo-print
Stabilnosti na Balkanu može postati sljedeća žrtva krize eura, smatra Michael Leigh u komentaru za Wall Street Journal.

S građanima u Europskoj uniji koji su ili nezaposleni ili zabrinuti za sigurnost svojih radnih mjesta, ušteđevina i mirovina, čelnici na summitu EU u petak možda će imati malo volje za rješavanje nekih vanjskih pitanja.

Zaustavljanja pokolja u Siriji i potpora pro-demokratskom pokretu u Egiptu traže pozornost čelnika EU. Tako bi i bilo da samit nije posvećen rješavanju dužničke krize.

No, još jedno pitanje će se naći na dnevnom redu, a nakon prilično nedorečene rasprave među ministrima vanjskih poslova u ponedjeljak.

Sporazum po kojem će Hrvatska postati 28. članica EU-a u julu 2013 bit će potpisan, a preporuka Europske komisije o Srbiji, kao kanditatu za EU i Crnoj Gori, koja očekuje datum otpočinjanja pregovora, ponovno će biti temom rasprave.

Proširenje je možda najdjelotvorniji dio vanjske politike EU. Mnogo toga je već učinjeno na ujedinjenju kontinenta i slobodi, ali to zapravo i nije tema u vremenu u kojem je kriza dominantna tema.

Ipak, sigurnost i stabilnost na Balkanu se ne može uzeti zdravo za gotovo.

Mjesecima Srbi s Kosova drže zabarikadirane ceste, u inat NATO snaga, jer Priština ponavlja da ima pravo kontrolirati svoje granice sa Srbijom. Istina, pod prititiskom EU, neke barikade su se počele uklanjati, ali situacija je i dalje nestabilna. Sjever Kosova postaje mjesto s kojim se ne može upravljati. Srbi odbaciju vlast i Prištine i Beograda.

Bosna i Hercegovina i dalje je paraliziran zbog prošlosti i etničkih sukoba.

Nemiri u Albaniji i sporovi u Makedoniji također nisu nezanemarivi.

Takve eksplozivne stvari do sada su bile pod kontrolom, i zato što cijela regija želi pridruživanje Evropskoj uniji. Većina ljudi na Balkanu još uvijek vide članstvo u EU kao "put do spasenja“. Euro kriza za njih je gotovo zanemariva u odnosu na patnje koje su proživjeli tijekom strašnog rata od 1990.

Jednako tako, i Latvijci su se pokazali spremnjima progutati mjere štednje, nego Grci, jer je to također zanemarivo u odnosu na ono što su proživljavali pod Sovjetskim Savezom.

Problematična balkanska regija na putu ka EU

Predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel

Predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel

Može li stabilnost na Balkanu biti sljedeća žrtva krize eura? To se ne mora dogoditi.

Potpisivanje Ugovora o pristupanju s Hrvatska će poslati poruku cijeloj regiji da, unatoč krizi eura, Europska unija drži svoja obećanja da su vrata otvorena za zemlje koje su napravile potrebne reforme.

Takva poruka bi također trebala biti upućena Srbiji i Crnoj Gori, državama koje trebaju biti sljedeće na redu za pristupanje.

Crna Gora je ispunila ključne zahtjeve za početak razgovora o članstvu u područjima kao što su slobodni i pošteni izbori, sloboda medija, borba protiv korupcije i spriječavanje diskriminacije. To je model pluralizma u regiji u kojoj su etničke tenzije i dalje visoke.

Ipak, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy oklijeva da pristane na razgovore o članstvu s Crnom Gorom. Proširenje EU ostaje osjetljivo pitanje u Francuskoj, a predsjednički izbori su samo pet mjeseci daleko. Sarkozy ne želi dati zeleno svjetlo maloj Crnoj Gori toliko dugo dok put Srbije prema EU ostaje neizvjestan. Uostalom, Srbija je glavni balkanski prijatelj Francuske.

Srbija zaslužuje da se primakne bliže EU, jer u zemlji je ostvaren napredak oko ispunjavanja demokratskih standarda EU. Pod pritiskom iz Europske unije, Srbija je konačno uhapsila ratne zločince Ratka Mladića i Gorana Hadžića i otpremila ih u Haag na suđenje. Srbija je jedina zemlja od koje je je Bruxelles zahtijevao reformiranje pravosuđa i prije početka razgovora o članstvu. Beograd je sudjelovao u osam rundi dijaloga s Kosovom, postignuti su sporazumi o značajnom broju praktičnih mjera, među kojima i ona koja se odnose na nadzor granice, imovine, slobodu kretanja i carinskih procedura.

Zašto, dakle, EU oklijeva da napravi simbolički korak i omogući Srbiji status službenog kandidata?

Zato da biste bili i sigurni da će se postojeći sporazumi s Kosovom provoditi. Tu su i druga pitanja, poput spremnosti Srbije da zajedno s Kosovom sjedi u regionalnim organizacijama koje se bave energetikom, transportom i trgovinom.

Njemačka kancelarka Angela Merkel želi imati garancije da je Srbija ozbiljna u ispunjavanju svojih obaveza.

Merkel ima pravo da putem EU obavezuje Srbiju da poštuje dogovoreno. To mora biti prekid nasilja na sjeveru Kosova i sklanjanje preostalih barikada . Kosovo, također, treba učiniti više za provedbu vladavine prava i u borbi protiv korupcije.

No, postoji rizik da bi prejaki vanjski pritisak na Beograd mogao zaustaviti ili čak preokrenuti put reformi. Moglo bi se dogoditi da bivši nacionalistički lider Tomislav Nikolić, na idućim izborima porazi reformističke snage na čelu s Borisom Tadićem .

Čelnici EU trebaju izdvojiti određeno vrijeme u razgovorima oko krize eura i u petak poslati pozitivan signal problematičnoj regiji koja je na njihovom pragu, zaključuje u svom komentaru Michael Leigh, viši savjetnik njemačkom Marshall fondu i bivši direktor Opće uprave za proširenje u Europskoj komisiji.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG