Dostupni linkovi

logo-print

Putujući cirkus bh. lidera: Nižu se propali razgovori, država tone


Villa La Collina u kojoj je održan sastanak

Villa La Collina u kojoj je održan sastanak

Od subote do utorka, u italijanskoj Cadenabbiji traju razgovori bosanskohercegovackih političara s predstavnicima Evropske unije o tome kako treba izgledati buduća BiH. Retorika Milorada Dodika, potom insistiranje Dragana Čovića, da bude ekskluzivni predstavnik hrvatskog naroda, te funkcionalnija država, koju zastupaju SDP, SDA, HSP i Lijanović obilježile su dosadašnji tok susreta.

Opozicione partije njihove izjave nazivaju cirkusom i podsmjehivanjem svim građanima BiH. Istovremeno, analitičari ocjenjuju da onima koji za sebe vole reći da su osvojili vlast prije 14 mjeseci, pogoduje sadašnje stanje uprkos tome što zemlja ima vladu u tehničkom mandatu i tone u sve dublju ekonomsku i socijalnu krizu.

Potpuni debakl - tako bi se jednom riječju mogao nazvati razgovor o ustavnoj reformi u Bosni i Hercegovini koji se održava u italijanskom gradu Cadenabbiji.

Bosanskohercegovački političari nisu se libili da prenesu dobro poznate stavove na kojima insistiraju već godinama, a neki od njih odlučili su da otvore karte do kraja i kažu kakvu budućnost žele Bosni i Hercegovini.

„Smatrali smo eventualno ugrađivanje u novi ustavni dokument da u nekoj podrazumijeva da se razradi i mehanizam za mirni razlaz ustavno predviđen“, kazao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Dodikova retorika, potom insistiranje Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, da bude ekskluzivni predstavnik hrvatskog naroda u BiH, i funkcionalnija država, što zastupaju stranke Platforme, obilježile su sastanak u Italiji. Istovremeno, Sulejman Tihić, predsjednik SDA, smatra da je razgovor u Cadenabbiji korak nazad u rješavanju problema u BiH.

„Neki političari su zloupotrijebili ovaj sastanak i još jedanput radikalizirali prilike u zemlji. Čule su se izjave kojima se ponovo negiraju država, institucije BiH. Umjesto da u jednoj smirenoj situaciji razgovaramo o Vijeću ministara, određeni pojedinci su svojim izjavama sve to značajno otežali. Očekivao sam da ovaj sastanak bude korak naprijed, a ne korak nazad u rješavanju naših problema“, kazao je Tihić.

Dobri poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini bi rekli da bh. političari nisu morali otići u Italiju da bi kazali ono što zaista i misle o budućem ustroju države.

Opozicione stranke ocjenjuju da je pozicija napravila cirkus u Cadenabbiji, i na taj način se podsmjehnula svim građanima BiH.

„Pokazalo se da bi najbolje bilo moliti Boga da se ništa drastično ne pogorša ekonomski do sljedećih izbora - i tražiti rješnje u nekim novim političkim elitama i nekim novim političkim liderima“, ocjenjuje Borislav Borenović, iz PDP-a.

Moć raste sa krizom

Sve ono što se dešavalo u Italiji i mjesecima prije tokom inih sastanaka u Bosni i Hercegovini trenutno pogoduje onima koji za sebe vole reći da su osvojili vlast prije 14 mjeseci. I dok oni ne prezaju da se svađaju i u inostranstvu, od oktobra prošle godine zemlja ima vladu u tehničkom mandatu i tone u sve dublju ekonomsku i socijalnu krizu.

Agoniji koja na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni traje više od godinu dana, smatraju predstavnici opozicije, jedino se može stati ukraj izmjenom Izbornog zakona i ponovnim raspisivanjem izbora. Na naše pitanje da li bi novi izbori nešto promijenili, Fahrudin Radončić, lider Saveza za bolju budućnost, odgovara:
Fahrudin Radončić

Fahrudin Radončić


„Vjerujem da bi rezultati izbora, naročito u bošnjačkom korpusu bili potpuno drugačiji. Što se tiče hrvatskog i srpskog korpusa, mislim da bi tamo ekonomski rasplet, kakav se nažalost dešava, značajno utjecao na promjenu izbornih rezultata.“

„Očito da je to predaleko otišlo i da bez intervencije međunarodne zajednice, i u sistem politički u BiH i u same odnose, teško je očekivati bilo kakav pomak“, ocjenjuje Ante Čolak, predsjednik HSS-a.

A da će se međunarodna zajednica aktivnije morati uključiti u bh. prilike, smatra i Miro Lazović, potpredsjednik Socijaldemokratske unije. Prema njegovim riječima, domaće političke elite nisu u stanju da postignu kompromis u interesu BiH.

„Međunarodna zajednica će morati prići mehanizmima, ukoliko želi zaista spašavati BiH, ili putem prijevremnih izbora ili agresivnijom aktivnošću na način da se Ustav BiH mijenja u skladu s evropskim principima i standardima“, smatra on.

Sve ono što se dešava na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini i izjave koje daju njeni političari trebalo bi biti poruka međunarodnoj zajednici, koja je BiH definisala kao nedovršenu i nedjeljivu državu, smatraju analitičari.

Enver Kazaz, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu, ističe da su pozicije jasne, jer interes međunarodne zajednice pada, u državi nema dovoljno snaga za transformaciju iznutra, ali ni snage da se raspadne. Zbog toga se nameće pitanje da li u takvoj situaciji može biti postignut bilo kakav dogovor onih političara koji mjesecima pregovaraju o njenoj budućnosti.

„Ja ne vjerujem da tih šestorica lidera koji su derogirali sve institucije u BiH, koji su neka vrsta monarha triju etnija, mogu postići bilo kakav ozbiljan dogovor, ne samo zato što su loši političari i ne samo zato što se radi o poluobrazovanim ljudima nego zato što su oni u političkom, etičkom i svakom drugom smislu krajnje neodgovorni, i kao liderokrati krajnje pragmatični. Rekao bih da njima kriza odgovara i da njihova moć u skladu sa rastom krize također raste. Pitanje je samo da li će intelektualne zajednice, da li će građani ove zemlje sebi dozvoliti da zapadnu u socijalnu krizu koja će biti gora nego ova u Grčkoj“, rekao je Kazaz.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG