Dostupni linkovi

logo-print

Procedura ekstradicije Đukića ista kao i za Vasiljkovića


Borislav Đukić

Borislav Đukić

Postupak ekstradicije umirovljenog srbijanskog generala Borislava Đukića uhapšenog u Crnoj Gori po hrvatskoj tjeralici ići će kao u slučaju izručenja Dragana Vasiljkovića zvanog Kapetan Dragan, pojašnjavaju u hrvatskim institucijama. Đukić je u Hrvatskoj zajedno s Ratkom Mladićem optužen za ratni zločin nad civilima, zbog pokušaja rušenja brane hidroelektrane Peruča na Cetini 1993, što je moglo dovesti do enormnih žrtava i materijalne štete.

Splitski Županijski sud još nije službeno zaprimio vijest o uhićenju po hrvatskoj tjeralici umirovljenog srbijanskog generala Borislava Đukića u Crnoj Gori.

Njega setereti da je kao visoki oficir paravojske samoproglašene „Republike Srpske Krajine“zajedno sa svojim zapovjednikom Ratkom Mladićem i zapovjednikom granične policije samoproglašene „RSK“ Milanom Koricom naredio rušenje brane hidroelektrane Peruča na Cetini siječnja 1993. godine, što je moglo dovesti do masovnih razaranja i smrti mnogo ljudi na području koje bi voda iz jezera poplavila.

Đukić je odlukom crnogorskog suda smješten u ekstradicijski pritvor, a postupak izručenja sa hrvatske strane vodi Ministarstvo pravosuđa, podsjeća u izjavi za naš radio glasnogovornik splitskog Županijskog suda Damir Romac.

„Mi o njegovom uhićenju i pritvaranju za sada nemamo nikakvih službenih saznanja, nego samo ovo preko medija. Taj je predmet ovdje kod nas na sudu, raspisana je tjeralica i – ako je točno da je ta osoba uhićena - ići će postupak preko Ministarstva, i mi ćemo dostaviti sve što oni zatraže, kako bi se tu osobu izručilo“, kaže Romac.

Istraga zbog pokušaja rušenja brane pokrenutaje god. 1993, kada je i određen pritvor i raspisana tjeralica, a optužnica je podignuta krajem 1995.

Proceduru je pojasnila glasnogovornica Županijskog državnog odvjetništva u Splitu Rene Laura.

„Sigurno nije europski uhidbeni nalog, zbog toga što je ta tjeralica raspisana ranije. Dakle, to će ići po starim odredbama Zakona o kaznenom postupku, kao što je bilo protiv kapetana Dragana. Provodit će se Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći“, navela je Laura.

Pobunjeni Srbi su ujesen 1991 zauzeli hidroelektranu Peruča i prijetili dizanjem u zrak brane u slučaju hrvatskog napada. Branu je preuzeo kenijski bataljun UNPROFOR-a, međutim pobunjeni Srbi siječnja 1993 iznova zauzimaju branu i kreću sa razmještanjem teškog naoružanja, a potom je pokušavaju razoriti s 30 tona eksploziva. Branu potom zauzima Hrvatska vojska i započinje se sa hitnom sanacijom.

O važnosti ovog uhićenja za naš radio govori tadašnji upravnik pogona Hidroelektrane Peruča Ivica Vrca, koji je od prvog trena bio uključen u njezinu sanaciju.

„To je svakako dobra vijest da se taj oblik terorizma, kojim se pokušava dobiti rat – presiječe! Rat oko opasnih objekata je za Europu i za svijet vrlo rizičan. Ne smije se nikakav ratni uspjeh ostvariti ratom oko opasnih objekata – to smo govorili i onda! I sada je ovo lijepa prilika da se to potpuno istjera na čistac, da se vidi koja institucija je – umjesto da zaštićuje jedan opasni objekt, kao što je bila uloga ondašnje jugoslavenske vojske - dala nalog da se taj objekt uništi?!“, naglašava Vrca.

Inženjer Vrca ogorčen je što branu nije krenuo rušiti neki ološ koji se slučajno dokopao oružja, već službena institucija kojoj su već kod izgradnje dostavljani svi podaci, kako bi ih i ona sa svoje strane odobravala.

„A onda je ta vojska uništila vlastiti objekt, kako bi nekome nanijela štetu! To je ono što nas inženjere izuzetno uznemirava“, komentira Vrc.

U akumulaciji jezera bilo je 400 milijuna kubnih metara vode, a brana je imala milijun kubnih metara materijala. Da je onadignuta u zrak, Vrca ne želi ni razmišljati o šteti i ljudskim žrtvama koje bi to uzrokovalo.

„Najopasniji bi bio povratni val, jer sva ta silna voda ne bi mogla takvom brzinom proći kroz triljsku klisuru nizvodno,nego bi se vraćala i napravila veliku materijalnu štetu selima uz Sinjsko polje, a da ljudske žrtve i ne spominjemo“, kaže inženjer Vrca.

Priča ne bi bila cjelovita da se ne spomene majora britanske mornaričke pješadije Marka Nicholasa Graya, koji je kao promatrač UNPROFOR-a u dva navrata kolovoza 1992. godine samoinicijativno otvorio sigurnosne ventile brane i ispustio veliku količinu vode iz jezera.

Da je ta voda bila u jezeru u vrijeme eksplozije, potpuno razaranje brane i enormne materijalne i ljudske žrtve bile bi neizbježne. Grey je zbog tih zasluga odlikovan visokim britanskim i hrvatskim odlikovanjima.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG