Dostupni linkovi

logo-print

Privreda sve opterećenija, radnih mjesta sve manje


Fabrika Pretis, ilustracija

Fabrika Pretis, ilustracija

Udruženje poslodavaca Federacije, u saradnji sa Asocijacijom poslodavaca BiH, predstavilo je u utorak Analizu opterećenja privrede u BiH u kojoj je, između ostalog, navedeno da BiH ima najveću javnu potrošnju u regionu, da ima najveće doprinose na plaće zaposlenih i da biznismeni imaju najveće namete, zbog čega je sve manje radnih mjesta u BiH.

Smanjenje kreditnog rejtinga BiH, što automatski povećava kamatne stope kredita i čini kapital znatno skupljim, samo 25 miliona maraka stranih investicija u prvom kvartalu ove godine i sve veći nameti privrednicima kroz razne poreze, takse, ali i na plate zaposlenima, čine poslovanje u BiH gotovo neodrživim.

Javna potrošnja, nefunkcionalne i glomazne administracije najveći su u regionu podsjeća doc. dr. Fuad Bajraktarević, koji je sačinio analizu opterećenja privredi u BiH. Bajraktarević napominje da je po lakoći poslovanja BiH na 125. mjestu od 180 rangiranih zemalja i najniže rangirana u regionu, što bh. privredu čini nekonkurentnom:

„Da bi preduzeće nesmetano obavljalo dejlatnost, neophodno je da se pridržava preko 20 zakona vezanih za plaćanje raznih fiskalnih i parafiskalnih dažbina, i oko 30 zakona kojima su, ako ih se ne pridržava, predviđene kaznene odredbe. Preduzeće je dužno da u toku godine preko 150 raznih prijava dobavi. Kamatne stope na kredite su duplo veće od kamata u EU. Porezi i doprinosi na lična primanja su jednaki ili veći od onih u okruženju.“

Bajraktarević navodi primjer da jedno malo preduzeće koje broji 20 zaposlenih i ostvari prihod od 1,5 miliona KM godišnje za plaće izdvaja 230.000 KM, a po osnovu raznih administrativnih taksi, komunalnih usluga i drugih obaveza mora izdvojiti 160.000 KM.

Ilustracija, fiskalna kasa

Ilustracija, fiskalna kasa

Fiskalne i parafiskalne obaveze iznose oko 66.000 KM. U ovo ne ulaze porezi na dohodak, posebni doprinosi o privremenim poslovima i slično.

U kantonima je situacija još složenija jer su nameti privrednicima u kantonima još veći, a svaki kanton ima svoje propise. Privrednici se bore za preživljavanje, kaže predsjednik Udruženja za posao Link iz Hercegovačko-neretvanskog kantona Tomislav Majić.

„Poduzetnici u našem kantonu u biti bore se za opstanak. S druge strane javne institucije, prvenstveno institucije koje ubiru razne poreze, kroz medije se hvale da su u 2011. povećali prihod. Federalna poreska uprava se hvali da je povećala prihode za 6,5 posto, Uprava za indirektno se hvali da je povećala prihode za 5,5 posto. S druge strane svi nivoi vlasti prave rebalanse budžeta zbog smanjenog prihoda u budžete“, navodi Tomislav Majić.

Trgovina ne smije biti osnovna djelatnos

Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Mostaru Vjekoslav Domljan napominje da u BiH nema poslovne infrastrukture, što je osnovni preduvjet za poslovanje malih i srednjih preduzeća.

Vjekoslav Domljan

Vjekoslav Domljan

„Moramo osigurati izgradnju sadržaja kao što su tehnološki trening centri, tehnološki centri, razvojni fondovi, fondovi socijalnih inovacija“, kaže Vjekoslav Domljan.

Uz Kosovo i Makedoniju, BiH ima najveću stopu nezaposlenosti. Tako će i ostati, kaže profesor Domljan, sve dok je trgovina osnovna djelatnost u BiH:

„Mi moramo promijeniti to stanje. Vodeći poslodavac i ključni poslodavac, dakle onaj gdje se stvara najveća dodana vrijednost, gdje se može ostvarivati izvoz, je upravo sektor metaloprerađivačkih preduzeća. Mi sad na nivou kantona imamo 600 tih preduzeća, od toga 300 na prostoru Mostara.“

Nedostatak poslovne infrastrukture, nerazumijevanje institucija i ovogodišnja fiskalizacija doveli su do gašenja više od 7.200 malih i srednjih preduzeća u Federaciji.

Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević smatra da je
"Ukoliko uzimamo kredite od MMF-a za pokrivanje budžetskog deficita, a ne za novi razvoj, šta time dobivamo?“, pita Mladen Pandurević.
krajnje vrijeme da vlast počne primjenjivati mjere kojima bi rasteretila privredu i omogućila otvaranje novih radnih mjesta.

On upozorava na dosadašnji neodgovoran odnos vlasti koja je uzimala kredite od MMF-a po vrlo nepovoljnim uslovima samo da bi pokrila budžetski manjak, a pri tome nije stvorila uslove niti za očuvanje radnih mjesta, a o otvaranju novih niko i ne govori.

„Očekujemo da odgovorna vlast zaista prihvati ove podatke kao podatke koji su objektivno tačni i da uradi nešto da bi se stanje u ovoj oblasti popravilo. Ja znam da je stabilnost budžeta i vanbudžetskih fondova vrlo bitna za stabilnost samog društva. Međutim, ukoliko mi uzimamo kredite od MMF-a za pokrivanje budžetskog deficita, a ne za novi razvoj, šta time dobivamo?“, pita Pandurević.

Potpredsjednik federalne Vlade Desnica Radivojević kaže da Vlada razmatra na koji način bi mogla stvoriti uslove za rasterećenje privrede. U prvom redu jedna od mjera mogla bi biti povećanje poreza na dodanu vrijednost na nivo prosjeka u regionu, što bi omogućilo i smanjenje doprinosa na plaće, koji u Federaciji sada iznose 73 posto.

„Nama je PDV 17 odsto. Ima razmišljanja da se u narednom periodu ide na njegovo povećanje za jedan izvjestan period od pet godina. Znači mi bismo na jedan način destimulisali uvoz, a stimulisali izvoz. Dobili bi rasterećenje privrede kroz namete“, navodi Desnica Radivojević.

Privrednici upozoravaju da bi se povećanjem PDV-a mogla smanjiti i potrošnja jer će građanima povećanje cijena proizvoda smanjiti kupovnu moć, te predlažu da bi povećanje akciza na duhan i alkohol mogla biti efikasnija mjera, kao i oporezivanje luksuza i igara na. No, to su za sada samo prijedlozi, o kojima će se više raspravljati početkom naredne godine.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG