Dostupni linkovi

logo-print

Serijal Privatizacijske pljačke: Radnici Feroelektra na prosjačkom štapu


Feroelektro

Feroelektro

Deset godina traje agonija radnika Feroelektra. Devetnaest mjeseci nisu dobili platu. Sedam su bez toplog obroka. Nemaju ni zdravstveno, ni penziono osiguranje. Iako rade u zgradama koje vrijede milione, privatizacija je preostalih 57 radnika dovela do prosjačkog štapa. Naloženi raskid ugovora s kupcem 60 posto dionica, "Stanić-Investom " stopiran je zbog proceduralnih, gotovo administrativnih grešaka. Revizija, koja je počela prije četiri godine, pokazala je kako je tek dva posto stavki iz kupoprodajnog ugovora provedeno, no uzalud.

Zaposleni, a očajni - tako se opisuju radnici Feroelektra, koji svaki dan dolaze na posao. U tada četvrtoj trgovini u zajedničkoj državi Jugoslaviji, 1989. godine posao je dobila Ediba Hamandžić:

„Bila i dobra plaća i sve prinadležnosti što trebaju za jedan normalan život. Ni u ratu mi nije bilo teško dolaziti i čuvati firmu. Problemi počinju negdje pred samu privatizaciju, 1999. godine. Plate polako počinju silaziti na minimalac. Najgore je počelo Stanići kad su ušli u Feroelektro.“

Sredinom januara 2004. godine, više od 60 odsto dionica Feroelektra prodano je za milion eura firmi Stanić-Invest. Kupoprodajnim ugovorom, Stanić-Invest je trebao u roku od tri godine od dana potpisivanja ugovora da investira oko 12 miliona eura u Feroelektro, te da zaposli još 200 radnika. No desilo se suprotno. Broj radnika je sa tadašnjih167 smanjen na 57. Plate su smanjene na minimalne, a doprinosi nisu uplaćivani. No novi vlasnik Goran Stanić nije stao na tome. Krenuo je sa krčmljenjem imovine Feroelektra, tvrdi predsjednik Sindikata radnika Senad Smajić:

„Oko 1.900.000 maraka robe koju je zatekao u našim skladištima i našim prodavnicama Stanić-Invest je cijene tih roba preplovio na 50 posto sniženje. Npr. vijčanu robu, umjesto da se nastavi dalje prodavati, je prodao u topionicu u Željezaru gdje su šarafe oni razvrstali i prodavali.“

Ni to nije bilo dovoljno. Stanić je, kako tvrdi Smajić, dizao kredite za svoje firme stavljajući hipoteku na imovinu Feroelektra:

„Godine 2006. većinski vlasnik Stanić-Invest je založio našu imovinu pod hipoteku, digao kredit u iznosu od pet miliona maraka, založio našu poslovnu zgradu u Titovoj ulici 28. Taj je novac odnio u Kreševo.“

Ukupna imovina Feroelektra procjenjuje se na više od 300 miliona eura. Milionski je i prihod od njihovog najma. Devetnaest mjeseci nisu dobili platu. Sedam su bez toplog obroka. Kako žive, objašnjava radnica Ediba Hamandžić:

„Ja imam sreću da imam dva penzionera koji mi, nažalost, pomažu. Zamislite, meni penzioneri pomažu – umjesto ja njima da pružim nešto jer su me školovali, obrazovali, sve mi u životu dali. Sad meni ponovo ti penzioneri, kao da sam učenik osnovne škole, pomažu da ja idem na posao.“

Sudske greške

Jedan od rijetkih koji se uspio penzionisati je Jasmin Kurtović. Polovinu od 40 godina radnog staža bio je zaposlen u Feroelektru. Iako su mu uplatili doprinose, Kurtoviću Stanići još mnogo duguju:

„Dotad su mi ostali dužni 14 plata i nekoliko toplih obroka.“

Promjenom rukovodstva Agencije za privatizaciju, 2008. godine počeo je proces revizije privatizacije Feroelektra, koja je pokazala kako je tek dva posto stavki iz kupoprodajnog ugovora provedeno.

Krajem 2012. godine, a na osnovu tužbe Agencije za privatizaciju FBiH, Općinski sud u Sarajevu donio je nepravomoćnu presudu kojom je raskinut kupoprodajni ugovor između Feroelektra d.d. Sarajevo, odnosno većinskog vlasnika Feroelektra kompanije Stanić-Invest i Agencije za privatizaciju FBiH.

„Postupajući sudija napravio je niz proceduralnih, ’početničkih grešaka’, tako da je kupac Stanić-Invest iskoristio mogućnost žalbe Kantonalnom sudu, uložio žalbu i Kantonalni sud je vratio proces na početak. Radnici tu najviše ispaštaju jer je Goran Stanić rekao da nam platu neće nikad dati dok se god ne završi proces na sudu“, kaže Senad Smajić.

Šuhret Fazlić

Šuhret Fazlić

Direktor Agencije za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine Šuhret Fazlić kaže kako je revizija neophodna jer će bar malo popraviti štetu koja je nastala kriminalnom privatizacijom:

„Sigurno da se mora revizija uraditi, da se upre prstom u lopove koji su došli u posjed firme, nisu ni znali šta će sa njom, nego su je samo iskoristili za lično bogaćenje.“

Revizija je pokazala kako je firma Stanić-Invest u Feroelektro investirala oko 800.000 eura ili sedam posto ugovorenog. Sve to potvrđivalo je navode radnika, što je u konačnici natjeralo Finansijsku policiju FBiH da 2008. godine podnese prvu krivičnu prijavu protiv Stanić-Investa i menadžmenta. No tu nije kraj, navodi direktor federalne Finansijske policije Zufer Dervišević:

„Nakon toga, 27. 9. 2013. Finansijska policija Federacije podnijela je izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo protiv predsjednika Nadzornog odbora i Uprave Feroelektra Sarajevo.“
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG