Dostupni linkovi

logo-print

Pritisci na medicinare u štrajku


Štrajk zdravstvenih radnika, Podgorica, 31. oktobar 2011.

Štrajk zdravstvenih radnika, Podgorica, 31. oktobar 2011.

Štrajk zdravstvenih radnika u Crnoj Gori nije potrajao ni tri dana, a već su počeli pritisci na štrajkače.

Žale se, između ostalog, da im se prijeti otkazima i umanjenjem zarade, ali u sindikatu kažu da to neće dopustiti.

Vlada, u međuvremenu, i dalje odbija da ispuni zahtjeve medicinara koji, bar kao djelimičnu, kompenzaciju za to imaju punu podršku građana kojima i pored štrajka zdravstvena zaštita nije uskraćena.

Pojedini štrajkači tvrde da su meta pritisaka nadređenih, odnosno, da im se prijeti otkazima, ali iz Sindikata poručuju da je stanje pod kontrolom, da nema većih pritisaka i da se zaposleni za sve probleme mogu obratiti svojim sindikalnim organizacijama.

Pojedinci iz menadžmenta, navodno, obavještavaju zaposlene da će, ako potpišu učešće u štrajku dobiti otkaz, a predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Vladimir Pavićević odgovara da će Sindikat zaštititi svakog zaposlenog koji bude trpio.

"Direktori nekih zdravstvenih ustanova, za sada imamo informacije da se to događa u dvije bolnice u Crnoj Gori, govore zaposlenima da, ako budu u štrajku da će im odbiti od plate a to po zakonu ne mogu da urade. Najveći broj zaposlenih je u procesu minimuma rada i oni dobijaju redovnu platu. Kada nekome kažete da će mu biti odbijena plata onda on naravno razmišlja o tome jer nama je svaki euro bitan. Takođe, zaposlenima treba reći da ako su u minimumu procesa rada primaće platu u punom obimu, a ako ste nekoga dana bili van procesa minimuma rada za taj dan će vam biti odbijena dnevnica, ali mislim da svaki sindikat ima dovoljno sredstava da taj novac nadoknadi i tu ne vidim nikakav problem", kaže doktor Pavićević za RSE.

Medicinska tehničarka podgoričkog Kliničkog centra Draginja Femić kaže da su pritisci na zaposlene koji žele da se pridruže štrajku nepotrebni.

"Trebali su ti koji vrše pritiske zaposlenima da objasne šta je štrajk u zdravstvu, a tu je i odgovornost sindikalnih predstavnika koji zajedno sa poslodavcima treba da učine napor da se zaposlenima u potpunosti da informacija šta smiju da odbiju, a šta ne bi smjeli. Vjerovatno su zaposleni neinformisani, a ni neki poslodavci još nijesu na čisto i onda jednostavno dolazi do tih nesporazuma koji će se, nadam se do kraja sedmice otkloniti", kaže Femić.

Podrška pacijenata

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić koja je, govoreći o pritiscima, prethodno rekla da je njena organizacija zabilježila samo jednu prijavu da je poslodavac naredio zaposlenom da sa mantila skine bedž sa natpisom "štrajk", podsjeća na težak materijalni položaj zdravstvenih radnika i činjenicu da građani u potpunosti razumiju zahtjeve medicinara i podržavaju štrajk koji zapravo uopšte ne podrazumijeva obustavu rada, već vrlo visok minimum procesa rada u koji spada zbrinjavanje svih hitnih slučajeva ali i pružanje mnoštva drugih zdravstvenih usluga.
Ljiljana Krivokapić

Ljiljana Krivokapić


"Svi naši pacijenti su shvatili da smo mi ipak sastavni dio ovoga društva, da smo egzistencijalno osakaćeni i hvala im što nas podržavaju", poručila je Krivokapić.

Medicinari su, nakon štrajka upozorenja, odlučili da stupe u generalni štrajk jer su im u prethodnih godinu i po oporezovani topli obrok i regres, a zarade smanjene za sedam odsto. Naglašavaju da zapravo ne traže povišicu, već samo da im se vrati ono što im je oduzeto prije dvije godine.

Prema podacima sindikata, medicinske sestre bi, ako bi se udovoljilo zahtjevima zdravstvenih radnika, umjesto sadašnjih 270 primale 330 eura. Ljekari sa 470 eura bi dobili povišicu na 550, dok bi ljekari-specijalisti umjesto sadašnjih 560, primali 650.

Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje su te podatke, u međuvremenu, negirali, ali su sindikalci odgovorili da raspolažu isključivo zvaničnim podacima državne statistike.

Vlada, međutim, odbija da ispuni zahtjeve medicinara neprestano ponavljajući da za to nema novca, ali će ih sindikalci danas ponovo podsjetiti na značajne potencijale iz kojih se mogu crpjeti sredstva za ove potrebe. Do sad su se pominjali, prije svega - racionalizacija troškova državnog aparata, efikasnija i transparentnija poreska politika i konkretniji rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno, dosljedna zaplijena imovine kriminalaca.

Prema podacima Samostalnog sindikata zdravstva od prekjuče, štrajk podržava 80 posto zdravstvenih radnika, ali zbog straha od posljedica štrajkuje polovina.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić, vjerovatno isprovocirana izjavom ministra zdravlja Miodraga Radunovića koji je minimizirao dimenzije štrajka, kaže da se o brojevima više neće govoriti.

"Nećemo više dozvoliti da nas spiskovi dijele, dajemo šansu pregovorima i želimo pomirljivo da nastavimo pregovore i realizaciju naših zahtjeva", kaže ona.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG