Dostupni linkovi

logo-print

Prisilne udaje mladih Romkinja: Država bez odgovora


Sa konferencije u Podgorici

Sa konferencije u Podgorici

Iako su svi učesnici konferencije održane u utorak u Podgorici saglasni da su „rani prisilni brakovi“ problem cijelog društava, a ne samo romske zajednice, konferencija ipak nije dala konkretne modele za suzbijanje ovog vida nasilja nad djevojčicama niti ponudila odgovore na pitanje kako ih spriječiti.

Statistika Ujedinjenih nacija (UN) kaže da su dječiji brakovi u XXI vijeku zastaršujuće prisutni u svijetu i da je svake dvije sekunde jedna djevojčica žtva prisilnog braka.

Koliko romskih djevojčica u Crnoj Gori ima istu ili sličnu sudbinu ne zna se jer o tome ne postoje precizni podaci, ali prema iskustvima NVO „Centar za Romske Inicijative“ (CRI) iz Nikšića to je veoma visok procenat.

Poslednji rani prislini rani brak spriječen je u ponedjeljak u Nikšiću, zahvaljujući pravovremenom reagovanju ove NVO i brzoj intervenciji policije.

Žrtva je jedna petaestogodišnja djevojčica koju je majka namjeravala prodati za 500 eura, priča Fana Delija iz CRI.

"Mi smo dobili saznanje da se djevojčici od 15 godina priprema taj ugovoreni brak, gdje je ona trebala da napušti zemlju i da ide za Njemačku. Bile su kupljene autobuske karte jer se otac nalazi u Njemačkoj i onda je majka uradila punomoćje sa vozačem autobusa kako bi djevojčica prešla granicu. Žena (majka) je cijelo vrijeme negirala da je bio ugovoren brak za dijete i onda je u jednom trenutku rekla da joj je nuđeno 500 eura“, navodi fana Delija.

Ugovaranje i realizacija ranih prisilnih brakova vrlo teško se potkrepljuje dokazima i zbog toga se, objašnjava Fana Delija, počinioci teško procesuiraju.

Na naše pitanje kakva je dalja sudbina ove djevojčice iz Nikšića i gdje će biti smještena, Fana Delija je odgovorila:

"Trenutno je djevojčica i dalje kod majke, ali pod nadzorom Centra za socijalni rad. Vidjećemo da li će Centar preuzeti da se brine i stara za ovu djevojčicu... Mislim da je to loša praksa da se te djevojčice vraćaju samim roditeljima, tako reći samim nasilnicima koji ugovaraju te brakove.“

Iskustva ženskog romskog civilnog sektora govore da je za suzbijanje ovog „vida nasilja“ i za promjenu običaja od presudne važnosti adekvatno staranje države za djevojcice žrtve prisilnog braka. One bi tako zaštićene bile dodatno osnažene da same prijavljuju pokušaje nasilne udaje.

Pristup, ali ne i rješenje

Pitali smo načelnicu u Ministarstva za ljudska i manjinska prava Biljanu Pejović da li država ima adekvatno i dugoročno rešenje za smještaj, izdržavanje i školovanje ovih djevojčica žrtava nasilja ili su ova djeca primorana da se, i kad se spriječi ugovorena udaja, vrate roditeljima koji su ih namjeravali prodati?

"Postoji Centar za socijalni rad koji će odraditi gdje će djevojčica boraviti. Pretpostavljam: da li će biti smještena u Domu ili će biti smještena u nekoj hraniteljskoj porodici – to zavisi“, odgovorila je Pejović.

O tome da li misli da je to adekvatno rešenje i ima li država odgovarajuće rješenje za ove djevojčice žrtve prisilnih brakova, Pejović je rekla:

"Apsolutno ima pristup - multidisciplinarni. E sad, ima li rešenje da riješi problem - naravno da ima. Znači, postoje službe koje rešavaju to. Ali koliko je to adekvatno za to dijete – to je već pitanje.“

Međutim, Behija Ramović koja je trenutno zaposlena u vladinoj kancelariji za trgovinu ljudima se „ne slaže“ sa ovakvim stavom Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Ramović objašnjava:

"Kada se djevojčica žrtva vrati roditeljima oni će se kasnije ponašati nasilno prema toj djevojčici ili će pokušati ponovo da je prodaju drugome. Tako da se ne bih složila i predstoji nam i dalje veliki rad na tome...“

Ramović priznaje da država jeste radila na ovom problemu i da se i dalje "deklarativno zalaže za njegovo rešavanje“.

Inače, Behija Ramović se godinama u civilnom sektoru bavila problemom prisilnih ranih brakova i bila među onima „koje su javno pokrenule ovu temu u Crnoj Gori“, zbog čega je, kao i njene koleginice iz NVO sektora, na neki način stigmatizovana u romskoj zajednici.

Iako se u Crnoj Gori do juče o prisilnim ranim brakovima govorilo 'šapatom' jer je to u društvu tretirano kao dio romskih običaja i „tradicija u koju se ne smije dirati“, objasnila je aktivistkinja NVO sektora Branka Vlahović, takav pristup se, smatra ona, mora mijenjati jer se radi „o nasilju i diskriminaciji nad djecom“. Vlahović tvrdi da država ima mehanizme da zaštiti djevojčice žrtve.

"Pitanje adekvatnog smještaja i daljeg zbrinjavanja, od strane države, djevojčica žrtava koje su se spasile ranog prisilnog braka je pravo pitanje. Sigurno je da država to može samo što je potrebno da kompletan multidisciplinarni tim radi svoj posao - do kraja i da se nađu načini smještaja za tu djecu. Može se obezbjediti sve, kad se hoće", poručila je Branka Vlahović.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG