Dostupni linkovi

logo-print

Prirodni resursi neiskorišteni dok uvoz raste


Hidroelektrana Trebinje, 2011.

Hidroelektrana Trebinje, 2011.

Građani BiH postali su svakodnevne žrtve različitih poskupljenja, najčešće energenata, mada i hrana sve više poskupljuje i njezine cijene postaju nerealno visoke. Poznato je da BiH ima velike poljoprivredne potencijale, kao i energetske, a da to sve jednostavno propada jer se ne koristi na pravi način.

Obradivi poljoprivredni hektari u BiH se broje u milijunima. Iz godine u godinu sve više zjape prazni, a i oni zasađeni građanima najčešće ništa ne znače - jer opet će umjesto u susjedov vrt, otići radije u veliki trgovački lanac i kupiti uvoznu mrkvu, jabuku ili uvozni krumpir.

Mile Mirković, predsjednik poslovno zadružnog saveza „Agrosemberija“ iz Bijeljine, smatra da svijest građana nikada nije bila manje izgrađena, a politika više okrenutih leđa:

„Mi smo imali jedan donatorski program iz Holandije, pa nam ljudi koji su dolazili kod nas da provedu to, kažu:’Vi niste svjesni sa kojim vi resursima raspolažete, počev od zemljišta, vazduha, vode i klime.’ Nije izgrađena u nas svijest potrošača, iako je ova teška ekonomska situacija prinudila ljude - potrošače da biraju ono što je jeftinije. Znači ulazi roba koja je visoko regresirana od strane zemalja iz okruženja i šire - i onda naše potrošače nužda tjera da kupuju jeftinije“, kaže Mirković.

Rudnik Breza

Rudnik Breza

Analize pokazuju da važimo za jedne od najvećih proizvođača električne energije jer posjedujemo na milijarde tona uglja. Električnu energiju izvozimo i jeftino prodajemo susjednim zemljama. S druge strane, građani BiH plaćaju najskuplju električnu energiju.

Profesor sa Rudarsko- geološko-građevinskog fakulteta Edin Delić kaže da je BiH najbogatija zemlja ugljem u Europi.

„Ako bismo komparirali sa sadašnjom proizvodnjom, koja je nekih 20-ak miliona godišnje, mi uglja imamo za gotovo hiljadu godina. To je resurs koji treba shvatiti jako ozbiljno. Treba kazati da rudarska privreda je privreda u koju naše društvo ne ulaže adekvatno, nije tretirana kako treba i još uvijek su rudari i generalno rudarski sektor podcijenjeni u tom lancu“, smatra Delić.

Solarna energija kao rješenje

Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla, tvrdi da su građani samo u mjesecu ožujku zahvaljujući suncu mogli uštedjeti do 50 posto električne energije. Ulaganje u solarne kolektore, smatra ona, ulaganje je u pametnu i zdravu budućnost.

Vjetrenjača napravljena u BiH, vlasnik Miroslav Tešić

Vjetrenjača napravljena u BiH, vlasnik Miroslav Tešić

„Taj trend će ostati u budućnosti. Energenti će postajati svakim danom skuplji, ostaje jedina mogućnost građanima da se okrenu energetskoj efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije. Ali da bismo se suprotstavili rastu cijena energenata, moraćemo početi voditi računa o energetskoj efikasnosti, znači smanjiti potrošnju električne i toplotne energije, pasivno koristiti solarnu energiju, isto tako koristiti solarnu energiju za zagrijavanje vode. A oni koji budu još pametniji od nas koji je koristimo za zagrijavanje vode, iskoristiće solarnu energiju i za dobijanje električne energije“, kaže Džemila Agić.

U BiH građani se svakog mjeseca suočavaju sa poskupljenjima nafte, što opet dovodi do poskupljenja plina, ali i struje. Također, nafta uvjetuje i poskupljenja hrane.

U našoj zemlji se pokazalo da više volimo plaćati sve skuplju naftu nego uložiti novac u istraživanja vlastitih resursa ovog nezaobilaznog energenta.

„Kočnica je vjerovatno politička, ne zakonodavna. Vjerovatno je sada teško usaglasiti i tu je stalo malo. Potencijal ima, indikatori naftni postoje, urađene su rezreve i od strane Amerikanaca, tako da se na području Orašja, Odžaka, Lopara i tuzlanske regije barata sa cifrom od oko 355 miliona barela, odnosno 50 miliona tona nafte, u novčanom ekvivalentu je to 38 milijardi KM“, navodi profesor Hamo Isaković.

Svi naši sugovornici složili su se u jendom, a to je da je i svijest građana se srodila s ovdašnjom politikom.

Tako BiH, kao jedna od najbogatijih prirodnih zemalja, danas važi za jednu od najsiromašnijih. Zemlja energenata danas je energetski potpuno nesigurna i uvelike ovisna o drugima.
  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG