Dostupni linkovi

Pripreme za sahranu Karađorđevića pri kraju


Posmrtni ostaci Karađorđevića u Sabornoj crkvi u Beogradu
Posmrtni ostaci Karađorđevića u Sabornoj crkvi u Beogradu
Posmrtni ostaci poslednjeg jugoslovenskog kralja, Petra Drugog Karađorđevića, kraljica Marije i Aleksandre i princa Andreja, koji su nedavno vraćeni u Srbiju, preneti su u Sabornu crkvu u Beogradu, gde im je održan pomen uoči sahrane koja će se, uz prisustvo premijera i predsednika države, ali i brojnih zvaničnika iz sveta, održati u nedelju na Oplencu.

Jedan od potomaka kraljevske porodice, Aleksandar Karađorđević, kaže da je dugo čekao na ovaj dan, koji je nazvao "veoma emocionalnim", dok predsednik Krunskog saveta Dragomir Acović, ali i pojedini predstavnici države, ocenjuju da je prenošenjem tela u Srbiju, ispravljena nepravda.

“Imate posla sa ljudima koji su bez ikakve svoje krivice, samo zbog toga što su bili to što su bili oterani u izgnanstvo, umrli u izgnanstvu, sahranjeni u izgnanstvu i evo, 50 godina posle toga, vraćaju se tamo gde im je sve vreme bilo mesto”, kaže Acović.

U Srbiji se, međutim, mogu čuti i mišljenja da državnim zvaničnicima nije mesto na takvim manifestacijama. Istoričar Milivoj Bešlin, smatra da, iako je prenos zemnih ostataka Karađorđevića u Srbiju legitimno pravo njihovih potomaka, u državi koja je po svom uređenju republika, u tom procesu ne bi trebalo da učestvuju predstavnici države.

„U Srbiji postoji republikansko uređenje. Ono je determinisano Ustavom i bilo koji vid državne manifestacije ovim povodom – govorimo o prenosu zemnih ostataka i njihovom sahranjivanju u zemlji, najozbiljnije narušava ne samo republikanske osnove Srbije, nego i principe jednakosti građana i suverenosti naroda“, rekao je Bešlin.

Pre nego što posmrtni ostaci četvoro Karađorđevića budu premešteni u Crkvu svetog Đorđa na Oplencu, gde će biti sahranjeni, građanima je omogućeno da im odaju počast u Sabornoj crkvi u Beogradu.



Odnos građana Srbije prema dinastiji Karađorđević i monarhiji kao uređenju uopšte, veoma je podeljen. Prema rezultatima jednog nedavnog istraživanja, gotovo 40 odsto građana Srbije, među kojima su i naši sagovornici sa kojima smo razgovarali ispred Saborne crkve, smatra da je obnova parlamentarne monarhije dobra ideja, dok je nešto više od trećine izričito protiv.

Istovremeno, veliki broj građana Srbije o tome nema nikakav stav. Zbog te i drugih podela koje su obeležile društvo u poslednjih pola veka, premijer Ivica Dačić je vraćanje posmrtnih ostataka Karađorđevića u Srbiju ocenio „činom nacionalnog pomirenja“.

Istoričar Milivoj Bešlin se, međutim, ne slaže.

„Prosto je sporan sam termin „nacionalno pomirenje“. Jedno društvo je pluralno i onda je uvek pitanje na kojim osnovama vi zapravo želite da izvedete nacionalno pomirenje. Ja mislim da je srpsko društvo takođe pluralno, kao i svako drugo, i da bilo kakav vid nacionalnog pomirenja na ovim osnovama prosto nije potreban“, kaže Bešlin
XS
SM
MD
LG