Dostupni linkovi

logo-print

Prijetnje podjelom BiH su prijetnje našem opstanku


Bosna i Hercegovina suočava se sa jednim od najtežih perioda od završetka rata. Nema novo Vijeće ministara, na privremenom je finansiranju godina dana, potpuni je zastoj na evropskom putu, a ekonomija pred kolapsom.

Istovremeno, neki analitičari upozoravaju da, ukoliko se ovakvo stanje nastavi, nije nemoguć raspad zemlje. Na sve to intelektualna zajednica, nevladin sektor i sindikati - koji bi trebali tražiti druga rješenja, su u funkciji vladajućih struktura.

O svemu ovome, za naš radio govori Rusmir Mahmutćehajić, direktor Međunarodnog foruma Bosna.

RSE: Gospodine Mahmutćehajiću, više od godinu dana BiH nema Vijeće ministara, a ukoliko ga ne dobije do marta, zemlja će ući u Ginisovu knjigu rekorda, nažalost, po tome što toliko dugo nije formirala vladu. To dodatno paralizira rad državnih institucija. Kamo to vodi?

Mahmutćehajić: Ja nemam nikakve sumnje da bi svima nama trebalo govoriti da jesmo u teškoj situaciji. Iz te situacije nas neće izvesti niko osim mi, ali iz te situacije mi ne možemo izaći bez promjene vlastitog odnosa prema zemlji. Postojeća destrukcija mora biti transformirana u konstrukciju, prije svega u našoj viziji budućnosti, u drukčijem političkom dejlovanju i u nepopustljivost prema onima koji koriste političku moć za ostvarivanje vlastitih pozicija, malih ličnih interesa i bez sposobnosti da zemlju i ljude izvedu na proces otklanjanja postojećeg stanja.

RSE: Nakon što je Vijeće za provođenje mira u BiH samo konstatovalo da Vijeća ministara nema i da je izvršnu vlast neophodno formirati, nikakvih značajnijih zaključaka nije bilo. Znači li to da međunarodna zajednica gubi interes za BiH?

Mahmutćehajić: Kada govorimo o međunarodnoj zajednici stalno treba imati na umu da je to zbroj različitih činitelja koji su međusobno nekad saglasni, a najčešće nesaglasni o bitnim pitanjima. Stanje u BiH ne tiče se puno drugih ljudi.
Moraju Srbija kao država i Hrvatska kao država radikalno promijeniti odnos prema BiH. Tu državu suštinski, a ne samo formalno priznati. To danas nije slučaj.
Krivce valja tražiti prije svega u nesposobnim političarima koji koriste nevolju naroda i koji ostvaruju svoje egomanijske interese umjesto da otvore taj proces unapređenja stanja jednako u Banjoj Luci, Bijeljini, Nevesinju, Stocu i bilo gdje drugdje. Međunarodna zajednica će se i u budućnosti brinuti da BiH ne bude činitelj narušavanja međunarodnog poretka, da iz BiH ne dolaze one pojedinačne i grupne snage kojih se svijet boji. Prije svega, redoslijed popravljanja stanja u BiH je: unutarnje snage moraju transformirati svoj odnos prema politici kulture, ekonomiji, potom, Srbiji i Hrvatskoj kao ključnim činiteljima i uzrocima postojećeg stanja treba neprestano upućivati zahtjev - moraju Srbija kao država i Hrvatska kao država radikalno promijeniti odnos prema BiH. Tu državu suštinski, a ne samo formalno priznati. To danas nije slučaj.

Onemogućenje ideologijskih zloupotreba

RSE: Ovih dana obilježena je 16-ta godišnjica od parafiranja Dejtonskog sporazuma. Čak i ozbiljni analitičari upozoravaju da, ukoliko se nastave podjele, nije nemoguć raspad BiH. Kako na to gledate?

Mahmutćehajić: Te prijetnje nestankom zemlje, njenom podjelom, koje čujemo svaki dan, treba razumjeti kao stvarne prijetnje našem opstanku.
BiH neosporno ima budućnost i treba onemogućiti širenje tog pesimizma, nesigurnosti, svođenja ukupnog našeg života na nekoliko političara.
Kada su ljudi, njihova kultura, njihova budućnost ugroženi, ti ljudi će naći odgovore na pitanja suprotstavljanja propasti BiH. Ja takvu mogućnost isključujem kao nešto što se može dogoditi u bilo kojem od bosanskih ljudi s moralnom odgovornošću. Ko će to pristati? Koliko god te snage bile jake, one su slabe prema toj egzistencijalnoj potrebi ljudi da odbrane svoju zemlju.

RSE: BiH nema budžet, država se privremeno finansira godinu dana, a prognoze su da će se taj trend nastaviti i u narednoj godini. Najavljuju se i novi porezi za građane i privredu kako bi budžeti bili punjeni za javnu upravu. Čemu ovakva ekonomska situacija vodi, osim u socijalnom, tako i društvenom, odnosno političkom smislu?

Mahmutćehajić: Danas jasno treba prepoznati ljude koji onemogućuju konstituiranje Ministarskog vijeća, konstituiranje jedinstvenog medijskog prostora, isključivanje tih paralelnih veza sa susjednim državama - kakve ne postoje u Evropi, razdijeljenost energetskog sistema itd. To sve treba vidjeti kao dio te strategije dovođenja u pitanje bh. cjelovitosti. Moguće su i gori scenariji od toga koji ste ocrtali, ali ja mislim da i odgovor na to pitanje također se može očekivati kao proces struktuiranja, konsolidiranja bosanskog političkog, ekonomskog, društvenog odgovora na prijetnju zemlji.

RSE: Intelektualna zajednica, nevladin sektor, sindikati i studenti, dakle svi oni slojevi društva koji po prirodi stvari nude ili traže druga rješenja ili poglede, su u funkciji vladajućih struktura ili su potpuno paralizovani. Da li BiH tone u duhovni mrak?

Mahmutćehajić: Nisu svi. Danas je civilno društvo BiH slabo, ali ga nikada nismo imali snažnijeg, nismo ga nikada imali razvijenijeg. Zato bi trebalu tu optimističku viziju bosanske budućnosti izvesti u odlučan, nepštedan razgovor o svim činiteljima javnog prostora. Ova zemlja ima budućnost onoliko koliko je ima cijela Evropa. Zato mislim da gradnja civilnog društva, onemogućenje ovih ideologijskih zloupotreba na svim razinama je dio ispunjavanja naših moralnih dogovornosti prema sebi, prema vlastitoj državi i prema svijetu. Ima BiH neosporno budućnost i treba onemogućiti širenje tog pesimizma, nesigurnosti, svođenja ukupnog našeg života na nekoliko političara, neukih, neobrazovanih, neodgovornih, koji prezentiraju stanje ove zemlje nastojeći iz njenih ruševina izvući male, vlastite koristi.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG