Dostupni linkovi

logo-print

Uoči početka škole: Prijetnje štrajkom i povećana koncentracija radona


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Školska godina, umjesto uz uobičajeno nezadovoljstvo roditelja zbog velikih izdataka za udžbenike i novu opremu, u Crnoj Gori je počela uz novu vrstu problema: od odbijanja prosvetara, da i dalje tolerišu niske plate, preko kvaliteta sredine u kojoj djeca uče, do nekih sasvim bizarnih pitanja, koja su izazvala burne reakcije javnosti.

Početak školske godine u Crnoj Gori je, prije svega, obilježio štrajk upozorenja prosvjetnih radnika, u kom je učestvovala većina škola. Zaposleni u osnovnim i srednjim školama traže povećanje plata za 15 procenata, što im garantuje sporazum koji su sa Vladom sklopili 2011. godine.

"Plata nije povećavana u zadnjih 6-7 godina. U međuvremenu je došlo do poskupljenja i novih poreza. Prosječna zarada u prosvjeti je ispod prosječne zarade na nivou Crne Gore. Sve više i više je obaveza, a sve manje prosvjetnih radnika. Kako govori Vlada ovih dana, došlo je do velikih ušteda i naplaćeno je više poreza. Smatramo da ima prostora da se prosvetarima povećaju plate i da ova profesija ne zaslužuje ovakav tretman", kaže Zvonko Pavićević, predsjednik Sindikata prosvjete.

Prosvetare sada očekuju pregovori sa Vladom, koji zbog dubioza državnog budžeta, možda i neće dovesti do dogovora. "U tom slučaju", ističe Pavićević, "reagovaćemo protestima, a pošto nas zakon onemogućava da stupimo u generalni štrajk, možda ćemo morati da preduzmemo i aktivnosti koje su na granici zakona."

Prošlogodišnji podgorički prvačići

Prošlogodišnji podgorički prvačići

U međuvremenu, domaća javnost je saznala da će oko 120 prvaka iz četiri podgoričke škole od prvog septembra časove pohađati u posebno opremljenim učionicama uz korišćenje tablet računara.

"Iskustva mnogih pokazuju da je kombinovanje tradicionalnih i modernih nastavnih sredstava definitivno nešto što daje najbolje rezultate", Marina Matijević iz Ministarstva prosvjete.

Ova odluka Ministarstva prosvjete je izazvala negativne reakcije roditelja:

- "Stanje u školama je katastrofalno, pogotovo što se tiče WC-a. Djeca provode dosta vremena u školi i onda barem jedanput za to vrijeme moraju da odu u toalet, koji su užasni, izvori zaraze i prljavštine. Mislim da je to prioritet, a onda sve ostalo".

- "Tableti možda nisu za prvačiće, ali možda tek od trećeg ili četvrtog razreda. Oni treba prvo da nauče da pišu. Čučavce treba sanirati što prije. Pošto će djeca samim tim biti konektovana na Internet, neka neko slika te čučavce i stavi na neki formu, možda će se prije riješiti problem čučavaca."

- "Kriza je i sve, ali malo više sluha ne bi bilo na odmet."

Predsjednica udruženja Roditelji, Kristina Mihailović, kaže da je bilo mnogo prečih problema u školama koje je trebalo riješiti prije uvođenja tableta.

"Veliki broj roditelja misli da to ne bi trebao da bude prioritet, niti jeste prioritet. Nismo protiv uvođenja tehnologija. Svjesni smo da su one neminovnost. Nisam sigurna da je to možda pravi izbor, kada su prvačići u pitanju. Bilo bi dobro čuti i različite vrste stručnjaka. Dobra stvar u cijeloj toj priči je da će tableti biti samo pomoćno sredstvo", konstatuje Mihailović, te naglašava:

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

"Problem je u cijeloj priči što u Crnoj Gori zaista, kada je obrazovanje u pitanju, ima puno toga da se uradi, što bi moglo da pomogne djeci i njihovim roditeljima i što sada sve nije uređeno kako bi trebalo. Uslovi koji postoje u određenim školama nisu adekvatni XXI vijeku i moglo bi se štošta uraditi. Svjesni smo, iako se možda o tome javno ne priča, da su roditelji ti koji poprilično učestvuju u svemu tome. Upravo zbog toga mislimo da donacije, koje su predviđene za ovaj projekat, moramo rasporediti na neki drugi način."

Početak školske godine je obilježilo i pitanje u vezi sa kvalitetom sredine u kojoj djeca uče.

U Vladinom Izvještaju o stanju životne sredine u 2013. godini stoji da je prosječna koncentracija radona u muzičkoj školi Andre Navara bila 816 bekerela po kubnom metru, zbog čega je preporučena takozvana remedijacija, odnosno, ublažavanje posljedica promjenom podnih obloga i zatvaranjem pukotina oko instalacija. U samoj školi, međutim, o Vladinim nalazima nisu ništa znali.

"Nikakve korespondencije od strane Vlade i bilo kojeg ministarstva, koje je zaduženo za to, nije bilo, da oni nas obavijestili nas što mi i kako treba da radimo. Mi smo saznali za rezultate iz medija. To je bilo krajem jula i početkom avgusta", kaže Bogdan Asanović, profesor muzičke škole Andre Navara.

Naknadna mjerenja su, ipak, pokazala da je stanje u muzičkoj školi Andre Navara bezbjedno, a da je prethodna povišena koncentracija radona bila privremenog karaktera.

Međutim, pored ove muzičke škole, prošle godine je povećana koncentracija radona bila zabilježena u još tri podgoričke osnovne škole, od kojih su dvije bile izložene sličnoj koncentraciji, dok je u jednoj čak dvostruko više nego u muzičkoj školi - 1500 bekerela, a prema važećim propisima, referentni nivo za radon u Crnoj Gori je 300, odnosno, 400 bekerela.

"Ministarstvo prosvjete naložilo je rukovodstvima škola da sprovedu sve potrebne mjere i radnje u cilju smanjenja prisustva radona, kako bi se obezbijedio nesmetan početak školske 2014/2015. godine. Škole su preduzele sve neophodne aktivnosti kako bi prostorije, u kojima borave djeca i zaposleni, bile bezbjedne za boravak i nastavu", kaže se u kratkom pisanom saopštenju u vezi sa prisustvom gasa radona, koji je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila prvim najvećim uzročnikom raka pluća kod nepušača.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG