Dostupni linkovi

logo-print

Prijeti trend rasta državnog duga


Centralna banka Crne Gore, foto: Savo Prelević

Centralna banka Crne Gore, foto: Savo Prelević

Crna Gora nije pretjerano zadužena - slažu se i vlast i opozicija i stručnjaci. To, međutim, ipak ne znači da razloga za brigu nema. Stručnjaci upozoravaju da će globalna kriza biti dugotrajna, te da se ne treba oslanjati na strane investicije. Stoga pravu prijetnju za Crnu Goru predstavlja trend rasta duga.

Crna Gora je krajem septembra 2010. godine realizovala prvu emisiju euro obveznica, kojima je prikupila 200 miliona eura. Rok za izmirenje tog duga je pet godina, a u međuvremenu će se u godišnjim ratama otplaćivati kamata koja će ukupno biti skoro 80 miliona eura.

Kada se dodaju ostali, poslovni i administrativni troškovi kredita, suma se penje za još nekoliko miliona.

Početkom aprila, Crna Gora se još jednom, zbog servisiranja prethodnih dugovanja i krpljenja budžetskih rupa, zadužila za još 180 miliona eura na međunarodnom tržištu kapitala. Novac je ponovo pozajmljen na pet godina, a kamate će, samo za ovu pozajmicu, koštati više od 65 miliona eura.

Nakon toga Crna Gora se i kod Svjetske banke zadužila za oko 60 miliona eura.

„Državni dug Crne Gore na 30. septembar 2011. godine iznosio je 1,459 milijardi eura, što u procentima čini 44,6 posto bruto domaćeg proizvoda. Unutrašnji dug iznosi 392,3 miliona eura, što predstavlja 12 posto bruto domaćeg proizvoda, dok spoljni dug iznosi 1,676 milijardi eura, odnosno 32,6 posto bruto društvenog proizvoda.”

Pozajmice i naredne godine

Zaduživanju ovdje nije kraj. Sudeći po vladinom Prijedlogu budžeta za narednu godinu, Vlada planira da naredne godine iz inostranstva pozajmi još 230 miliona eura. Marija Radenović navodi dva izvora iz kojih bi se prikupljala sredstva:

„Naravno, jedan dio se odnosi na otplatu starog duga, a drugi dio na finansiranje budžetskih potreba. U Ministarstvu finansija smo, nakon detaljne analize svih aspekata zaduživanja, u narednoj godini identifikovali dva moguća izvora finansiranja, a to su izdavanje obveznica i kreditni aranžmani sa komercijalnim bankama. Konačna odluka će biti donijeta na osnovu procijene uslova na tržištima kapitala”, kaže portparol Ministarstva finansija Marija Radenović.

Član parlamentarnog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Radojica Živković strahuje da planiranih 230 miliona za narednu godinu neće biti dovoljno. „Koliko god nepopularno i opasno, zaduživanje je neophodno jer novca iz drugih izvora nema“, kaže Živković koji smatra da će pozajmica morati biti bar dvostruko veća, a da se polovinom naredne godine može očekivati rebalans budžeta:

„Nema naznaka za novim investicijama. Nema naznaka za nekim strateškim partnerima koji bi došli. Svaki dan se očekuje da dođe taj treći partner u Aluminijski kombinat, ali od toga izgleda teško da će nešto biti, a izdate su velike garancije. Mislim da Vlada Crne Gore mora razmišljati, iako to nije popularno, o zaduženju kod Međunarodnog monetarnog fonda jer emitovanje obveznica pod veoma nepovoljnim uslovima je malo čudno. Javni dug će preći 50 posto BDP-a, što je veoma alarmantno i prijeti bankrot. Nadam se da će Crna Gora to izbjeći”, optimističan je Žiković.

Opozicija nije jedina koja strahuje od rasta državnog duga. Strahuju i stručnjaci.

Profesor Univerziteta Mediteran Milenko Popović takođe smatra da će zaduživanje biti veće od planiranog.

„Postojeći nivo javne potrošnje neće biti dovoljan da zadovolji sve potrebe, pa može doći do slabljenja agregatne tražnje i proizvodnje, a sve pod uslovom da ne bude neke velike strane investicije, na šta svakako ne treba računati. S obzirom na to mislim da će doći do daljeg zaduživanja i rasta duga“, rekao je profesor Popović koji, konstatujući da Crna Gora nije pretjerano zadužena, ipak upozorava na prijeteći trend rasta duga.

„Kriza će dugo trajati i s obzirom da će strane investicije najvjerovatnije izostati, mi moramo računati na dalje zaduživanje da bi držali sistem pod kontrolom i da bi spriječili socijalne nemire i raspad sistema. U takvim okolnostima možemo očekivati i dalje zaduživanje. Ono čega se treba bojati, nije pretjerana zaduženost koju imamo u ovom času. Naprotiv, Crna Gora je jedna od manje zaduženih zemalja u Evropi. Ono čega se treba bojati je trend”, zaključuje profesor Popović.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG