Dostupni linkovi

logo-print

Prijeti li Centralna banka uvođenjem kreditora sa strane


Centralna banka Crne Gore

Centralna banka Crne Gore

U Crnoj Gori je otvorena polemika da li su kamatne stope poslovnih banaka previsoke, neki kažu zelenaške, ili se banke samo ponašaju tržišno i visinu kamata kreiraju u skladu sa rizicima sa kojima se suočavaju.

Stav visokog funkcionera Centralne banke da bi trebalo razmotriti uvođenje novih investitora na crnogorsko bankarsko trižište ukoliko postojeće poslovne banke ne preispitaju kamatnu politiku izazvala je oštre rekacije predstavnika poslovnih banaka, koji poručuju da je to neozbiljan ultimatum.

Komentarišući polemiku oko kamatne politike profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici Saša Popović kaže da Centralna banka nije centralni komitet i dodaje da se u tu instituciju ne ide po stavove već po procedure i pokazatelje.

Centralna banka, ističe Popović za Radio Slobodna Evropa, u skladu sa svojim ovlašćenjima trebalo da naopravi ambijent i to ne sugestijama već mjerama koje donosi.

"Ne vjerujem zaista da su predstavnici Centralne banke prijetili uvođenjem kvalitetnih kreditora sa strane jer bi logično bilo da ih upitamo šta su onda do sada radili? Prije će biti da se radi o nespretnoj izjavi nekoga. Što se samih kamata tiče u Crnoj Gori, mislim da se komercijalni efekat banaka sa
"Možemo slobodno reći da bankari kamatnim stopama govore sve što misle o korisnicima kredita. Čim su tako visoke malo im, dakle, vjeruju", kaže profesor Popović.
strane ne mjeri samo nivoom kamatne stope već i rizikom koji prati te plasmane. Dok su korisnici kredita po prirodi stvari upućeni na iznos kamatne stope, kreditori, odnosno banke, su po prirodi stvari upućene na njihove plasmane. Ne znam da li ti ljudi primjećuju da u Crnoj Gori u našem gradskom sistemu niko nikom ne vjeruje. Možemo slobodno reći da bankari kamatnim stopama govore sve što misle o korisnicima kredita. Čim su tako visoke malo im, dakle, vjeruju, a sa druge strane pogledajte koliko je procentualno učešće kredita koji su pokriveni fiducijom ili hipotekom pa će vam biti jasno koliko je tu stvar kvalitetnih novčanih tokova u odnosu na ono što bi trebalo da bude", kaže Saša Popović.

Ima i onih koji vjeruju da poslovne banke zloupotrebljavaju lošu ekonomsku situaciju. Član skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Radojica Živković smatra da su kamatne stope u Crnoj Gori nerealno visoke i za fizička lica i za privredu.

"Opravdanje banaka da je veliki rizik i da one moraju da naplate taj rizik kroz visoke kamatne stope je potpuno nerealno. Taj rizik više nije tako visok i Radojica Živković, foto: Savo Prelević

Radojica Živković, foto: Savo Prelević

što se tiče toga kamate bi mogle biti niže. Što se tiče privrede mislim da su kamatne stope takođe velike, da su mnogo više nego tamo odakle su te banke. Oni sve pravdaju tim velikim rizikom mada ima slučajeva da se prema provrednim subjektima negativno odnose i tako recimo imaju tri puta veću garanciju od vrijednosti kredita i to vrlo kvalitetne garancije. To znači da oni koriste lošu privrednu situaciju u Crnoj Gori i neralno trže visoke kamate i skupo prodaju novac i fizičkim i pravnim licima", ocjenjuje Radojica Živković.

U Hrvatskoj veća konkurencija

Ekonomski ekspert iz Srbije Đorđe Đukić za Radio Slobodna Evropa objašnjava kakva je situacija u regionu:

"Ono što je karaktersitično za tržište Srbije je da je stepen konkurencije mnogo manji nego u Hrvatskoj, što na duži rok znači održavanje jako visokih kamatnih stopa. U Hrvatskoj je veća konkurencija banaka i to se vidi kroz prosječnu kamatnu stopu koju u toj zemlji plaćaju stanovništvo i privrednici - krajem prošle godine iznosila je 7,70 posto. U oktobru, prema raspoloživim podacima Centralne banke Hrvatske, je bila 7,13 posto. Tako da u celini gledano, bez obzira što je hrvatski sistem banaka koncetrovaniji, odnosno što dvije banke dominiraju na tržištu, konkurencija je žešća i to se mjeri nižim kamatnim stopama u odnosu na Srbiju i Crnu Goru."

Saša Popović nije saglasan sa ocjenama da ima puno prostora za sniženje kamatnih stopa.

"Ukoliko bi smo nakratko zamijenili mjesta kreditora i korisnika kredita mislim da se u njihovim odnosima ništa ne bi promijenilo. I dalje bi kamate bile tolike kolike jesu jer bi ljudi shvatili da uzimanjem rizika u obzir
"Mislim da je svaki preduzetnik u zabludi ukoliko čeka da neko nagovori komercijalne banke, bilo to Centralna banka ili Vlada, da snize kamatne stope", kažeSaša Popović.
koji prate nelikvidnu privredu kakva je crnogorska dolazimo do nivoa koliki jesu rizici u Crnoj Gori. Sjećam se ranije da je jedan naš poslovni čovjek izjavio da komercijalne banke postoje zbog gubitaša. Sve ove izjave o visokoj kamatnoj stopi u Crnoj Gori podsjećaju me na na tu izjavu, s tim što su sada gubitaši i građani i privreda jer su i jedni i drugi značajno nelikvidni. Mislim da je svaki preduzetnik u zabludi ukoliko čeka da neko nagovori komercijalne banke, bilo to Centralna banka ili Vlada, da snize kamatne stope. Mislim da je najveći problem nedostatak novca u sistemu, nedostatak povjerenja, visoki rizici, tako da glavobolju imaju i korisnici kredita i komercijalne banke koje taj novac na neko vrijeme treba da ustupe njima na korištenje", smatra Popović.

Đorđe Đukić vjeruje da ni u skorijoj budućnosti situacija neće biti mnogo bolja:

"Sve u svemu, zbog daljeg zaoštravanja krize i najavljene recesije u euro zoni u prvom kvartalu ja uopšte ne očekujem da će doći do pada aktivnih kamatnih stopa jer banke će svoje plasmane morati da plasiraju uglavnom na mobilizaciji štednje."

Politika Centralne banke koja predviđa uvođenje novih investitora na crnogorsko bankarsko tržište u skraćenoj proceduri ukoliko ne dođe do sniženja kamatnih stopa je neozbiljna ocijenili su iz Udruženja banaka, a zvaničan stav iznijeće nakon sastanka sa guvernerom Centralne banke Radojem Žugićem, koji je planiran za ovu sedmicu.

"Priča je donekle neozbiljna jer se vodi preko medija, iz kojih saznajemo neke potpuno neodržive ili nemoguće varijante za sniženje kamatnih stopa. Ukoliko su iz Centralne banke htjeli da predlože neka rješenja, mogli su nas pozvati na sastanak", rekao je predsjednik Udruženja banaka Esad Zaimović Radiju Vijesti, uz napomenu da se kamate ne mogu snižavati na osnovu dekreta i restriktivnih mjera, već kroz stimulisanje banaka.

On nije želio da komentariše uvođenje novih banaka na tržište, što je ranije najavila Centralna banka, i izjave da neke banke već podnose aplikacije za dobijanje licenci dok Udruženje ne usaglasi stav.

Predstavnici Unije poslodavaca podržavaju stavove Centralne banke. Navode da je to način da se otvori skučeno tržište kapitala i da banke povećaju plasmane za privredu.
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG