Dostupni linkovi

logo-print

Prijateljstvo sa islamskim zemljama nije donijelo investicije


Ministar Zlatko Lagumdzija i katarski emir, šeik Hamad bin Khalifa Al Thani u Dohi 10. marta 2013.

Ministar Zlatko Lagumdzija i katarski emir, šeik Hamad bin Khalifa Al Thani u Dohi 10. marta 2013.

Uprkos prijateljskim vezama političara iz Federacije BiH sa čelnicima islamskih zemalja, poput Irana, Saudijske Arabije, Kuvajta, Katara i drugih, BiH nije atraktivna za ulaganja, a komplikovana struktura države i nesposobnost političara takođe su „krivci“ za to što investicije iz ovog dijela svijeta čine svega tri posto ukupnog priliva stranog kapitala. Vanjskotrgovinska razmjena takođe je minorna. S druge strane, pomenute zemlje, uključujući i Tursku, u proteklih 20 godina više su novca donirale za izgradnju vjerskih objekata i slične namjene, nego što su bile zainteresovane za konkretne poslove.

BiH se do sada ne može pohvaliti većim ulaganjima iz islamskih zemalja poput Katara, Kuvajta, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Malezije. Prema podacima Agencije za unaprjeđenje stranih investicija (FIPA) ove zemlje učestvuju sa svega tri posto u odnosu na ukupne investicije u BiH.

„Prema podacima Centralne banke, ukupna ulaganja Saudijske Arabije na kraju 2011. godine iznosila su 109 miliona KM. Prema privremenim podacima za prvo polugodište 2012. godine, nova ulaganja iz Saudijske Arabije nisu evidentirana. Što se tiče ulaganja iz UAE, direktna strana ulaganja zaključno sa 31.12.2011. godine iznosila su 93 miliona KM. Za period od 1994. do 31.12.2012 godine, Katar je investirao 14,7 miliona KM. Malezija je ukupno investirala 9,5 miliona KM. Prema zvaničnim podacima Centralne banke, zaključno sa decembrom 2011. godine, investitori iz Republike Turske su investirali u BiH 275,6 miliona KM. Turska se nalazi na devetom mjestu na listi najznačajnijih stranih investitora u BiH, sa učešćem od 2,6 posto u ukupnim investicijama, koje iznose 10,5 milijardi KM", navodi Jasmina Dževlan, glasnogovornica FIPA-e.

Slična je situacija i sa vanjskotrgovinskom razmjenom, kažu u Agenciji za promociju izvoza Vanjskotrgovinske komore BiH. Direktor Agencije, Enes Ališković, kaže kako bosanskohercegovački proizvodi, zbog geografske udaljenosti pomenutih zemalja, nisu konkurentni. S druge strane, situacija je nešto povoljnija kada su u pitanju usluge koje BiH može da ponudi:

„Vanjsko trgovinska razmjena BiH sa islamskim zemljama, ili bolje reći, članicama Organizacije islamske konferencije, u 2012. godini je iznosila oko 830 miliona KM. Većina ove razmjene se odvija sa Turskom i sa određenim brojem zemalja Golfa. Govorimo o robnoj razmjeni, dok se većina ekonomske suradnje između BiH i ovih zemalja, posebno islamskih zemalja na sjeveru Afrike, realizirala kroz investicijske projekte. Tako da je ta suradnja bila daleko veća jer su investicijski radovi, koje su naše firme radile u sjevernoj Africi, pogotovo u Libiji, bili u daleko većim iznosima, ali su oni na žalost, zbog stanja u zemlji, zaustavljeni", kaže Ališković.

Neiskorištenost kontakata sa prijateljima BiH, koji su mnogo više novca proteklih godina donirali u BiH, nego ulagali u privredu, te nedavne posjete susjeda bogatim arapskim zemljama i najave velikih investicija, ponukale su i bosanskohercegovačku delegaciju privrednika, na čelu sa ministrom vanjskih poslova BiH, Zlatkom Lagumdžijom, da posjet Katar i Ujedinjene Arapske Emirate i pokuša dogovoriti konkretne projekte. Evo šta je po povratku izjavio Lagumdžija:

„Održali smo tri poslovna foruma u Abu Dabiju, Dubaiu i Dohi, na kojima je učestvovalo između 100 i 200 ljudi. Kroz te biznis forume, imali smo priliku da se ostvari čitav niz poslovnih kontakata, koji će imati, siguran sam, dalju mogućnost za materijalizaciju.“

Neispunjena obećanja

No, i proteklih godina bilo je pokušaja privlačenja investicija iz tog dijela svijeta, ali bez većih rezultata.

Unisovi neboderi u Sarajevu kupljeni i obnovljeni kroz kuvajtsku investiciju

Unisovi neboderi u Sarajevu kupljeni i obnovljeni kroz kuvajtsku investiciju

Godine 2008. organizovana je posjeta veće skupine privrednika iz Saudijske Arabije, u režiji tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Harisa Silajdžića. No, pokušaji, na kojima se Silajdžić angažirao 13 godina, završili su manje-više neuspješno.

Usprkos bombastično najavljivanim ulaganjima iz Kuvajta, Malezije, Katara i drugih bogatih islamskih zemalja, činjenice govore da su te zemlje i danas marginalno prisutne u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, a niti jedne od njih nema na vrhu popisa najvećih investitora u bosanskohercegovačku privredu.

Kuvajtska ulaganja završila su na neuspjeloj privatizaciji zeničke Željezare i obnovi dva UNIS-ova nebodera u Sarajevu.

Malezijci su također ostali na izgradnji nekoliko zgrada, dok Saudijci, osim nekoliko džamija, nisu ništa sagradili ili privatizirali. Slično je i s drugim, naftom bogatim arapskim zemljama, poput Bahreina, Omana, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Pompezno najavljivana pakistanska ulaganja tokom posjeta predsjednika Perveza Musharafa također su završila samo na riječima. Slično je i s investicijama iz Irana, koji do danas nije uspio realizirati čak ni dogovoreni, 100 miliona dolara vrijedan projekt zajedničke izgradnje jedine hidroelektrane u BiH.

Organizovan je i poslovni forum 2010. godine koji je okupio 500 sudionika, a bosanskohercegovački političari su izjavljivali da su predstavljeni projekti u vrijednosti od 11 milijardi eura. Do danas nema značajnijih dogovora, niti o jednom takvom ulaganju.

Bogati Arapi, nemaju ekonomskog interesa za značajnije investicije u BiH, kao ni za trgovinsku saradnju s jednom malom i siromašnom državom u Europi. S druge strane, BiH zbog komlikovane državne strukture i nepostojanja političkog konsenzusa, propušta priliku da privuče investitore iz bogatih islamskih zemalja, podsjeća profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i dugogodišnji bosanskohercegovački diplomata, Hasan Muratović:

„Arapi su biznismeni koji traže vrlo sigurne investicije. Oni ne ulaze u finansjske rizike, a BiH nema Centralnu banku, ona praktično ima valutni odbor. Ta naša Centralna banka ne može u ime države garantirati za državne investicije. Ako bi smo htjeli to stanje da popravimo, morali bi smo, prvo formirati Centralnu banku, Narodnu banku BiH, koja bi mogla u ime države davati, ili komercijalnim bankama garancije, pa da one privlače investicije, ili bi morala država direktno davati za svoje infrastrukturne projekte", smatra Muratović.

U proteklih 20-tak godina pokazalo se da islamska ulaganja u BiH završavaju na izgradnji vjerskih objekata i humanitarnim projektima, te eventualno investiranju u nekretnine. Donacija od islamskih zemalja je, od početka rata bilo barem 3,5 milijardi eura, kako je paušalno utvrdila Parlamentarna komisija za istragu o iznosu i načinu trošenja donacija za obnovu BiH.

U BiH nije postojala jedinstvena institucija preko koje su novci iz islamskog svijeta registrirani. Komisija je poslala više od 1.000 zahtjeva Islamskoj zajednici, medžlisima, humanitarnim organizacijama i inim institucijama, kako bi došla barem približno do podatka koliko je uloženo u BiH. No, dobili su odgovore na oko 30 posto poslanih zahtijeva i prijetnje zbog kojih više niko od članova dvije formirane komisije ne želi iznositi podatke u javnost.

U Vakufskoj direkciji kažu da su novci stizali na razne načine, te nije postojala jedna institucija koja bi sve to registrovala. U Islamskoj zajednici kažu da također nemaju podatke čak ni za novac koji je preko njih ušao u BiH za obnovu džamija i obrazovanje mladih.

„Što se tiče obnova vjerskih objekata putem donacija, u to su bile upućeni različiti organi i ustanove Islamske zajednice. Pomoć za obnovu određenih džamija išla je preko lokalnih zajednica. Jedan dio te pomoći je išao preko obrazovnih ustanova, dok je jedna dio tekao preko Islamske zajednice, koja ne raspolaže obimom sve pomoći, niti je pomoć bila u istom iznosu i istom kapacitetu", kaže glasnogovornik Islamske zajednice, Ekrem Tucaković.

Ono što se pouzdano zna je da je samo u glavnom gradu BiH izgradnju Istiklal džamije finansirala Indonezija. Jordanci su napravili džamiju na Grbavici. Čuvena Kralj Fahd džamija je napravljena od novca iz Saudijske Arabije, a izgradnju jedne od sarajevskih džamija finansirao je i Kuvajt. Nema preciznih podataka koliko je ukupno džamija napravljeno u BiH od novca iz islamskih zemalja.

Jedna od uspješnih većih investicija je iz Katara, za televiziju Al Jazeera Balkans, a poznavaoci prilika kažu da je ova televizija upravo prilika za poslovne ljude sa Balkana da predstave svoje potencijale i na taj način unaprijede saradnju sa islamskim svijetom.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG